Mayan Queen IV u vlasništvu je vlasnika rudnika srebra i lanca trgovina Alberta Bailleresa. Navodno vrijedi 100-injak milijuna eura, a može primiti 16 gostiju o kojima brigu vodi 24 člana posade.

Pacijent koji je preminuo od posljedica trovanja mrazovcem , preminuo je od trovanja velikom količinom alkaloidom kolhicinom, staničnim otrovom koji stvara poremećaj rada metabolizma stanica i ostavlja reperkusije na svim organiskim sustavima", objasnio je Krstulović dodavši da protulijeka za ovaj otrov nema, a intenzivna medicina može tek donekle pomoći.

"Prognoze pacijentice koja se nalazi u jednici intenzivnog liječenja su neizvjesne i ona se nalazi u životnoj opasnosti". istaknuo je Krstulović.

Nesretna pacijentica ima 71 godinu, a zbog trovanja hospitaliziran je i njezin 76-godišnji suprug. On je smješten na Kliniku za infektologiju i njegovo je stanje stabilno.

Svih petero pacijenata je, naime, slučajno zamijenilo ljekovitu biljku medvjeđi luk s otrovnim mrazovcem. Liječnici kažu kako su se dosad u njihovoj praksi znali pojaviti slučajevi trovanja mrazovcem, ali vrlo sporadično.

Ovo je prvi takav masovniji slučaj trovanja u riječkoj bolnici, a svi pacijenti su s riječkog područja.

Masovnost ovakvog trovanja dijelom se može pripisati i izrazitoj propagandi ljekovitih svojstava medvjeđeg luka. S obzirom da mu se, između ostalog, kao ljekovito svojstvo navodi i blagotvorno djelovanje na povišen tlak i kolesterol, ne bi trebalo čuditi da je dob pacijenata koji su se otrovali mrazovcem između 62 do 74 godine, piše Novi List.

U Varaždinu je od trovanja mrazovcem preminuo 61-godišnji slikar Radovan Švetak, javlja 24sata . Švetak je 5. svibnja došao na odjel zaraze u varaždinskoj bolnici s jakom mučninom, nagonom za povraćanje i proljevom. Prepoznao je znakove trovanja i shvatio da je uz medvjeđi luk u salati pojeo i mrazovac. Umro je tri dana poslije na internističkom odjelu.

Time je za svoju tvrtku stekao protupravnu korist od 478 535,85 kn.

Osim 64-godišnjaka, Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci kazneno se prijavljuje i riječka građevinska tvrtka.

Svakim danom sve je više dokaza da je opsežna akcija Porezne uprave u hvatanju utajivača poreza tek dobro osmišljena medijska kampanja koju je ministar financija Slavka Linića mudro plasirao kako bi prestrašene neplatiše natjerao da savjesnije pune državnu blagajnu.

Pažljivijem čitatelju medijskih natpisa ovih će dana, naime, teško promaknuti činjenica da od svih zvučnih imena, koja su navodno pozvana na razgovor da objasne odakle im sredstva za imovinu koju posjeduju, u Poreznu upravu zapravo nije pozvan - nitko.

Ivica Todorić, Emil Tedeschi, Marko Perković Thompson, braća Zoran i Zdravko Mamić, Marko Grubnić, svi odreda demantirali su da su od poreznika dobili bilo kakav poziv. Njihovim imenima zapravo se danima 'igraju' samo mediji.

- Nikakav poziv nisam dobio i nije u redu da se moje ime povlači po novinama u tom kontekstu, rekao je prvi čovjek Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Slično je izjavio i najbogatiji hrvatski tajkun Ivica Todorić.

- Istina je da sam pozvan u Poreznu upravu ali prije šest mjeseci kao i svake godine do sad, izjavio je prozvani stilist Marko Grubnić koji se po medijskim natpisima na meti poreznika navodno našao među prvima.

Thompson duguje porez, ali to je utvrđeno još prošle godine

Dug poreznoj upravi priznao je jedino pjevač Marko Perković Thompson. No, njegov je slučaj završen još u srpnju prošle godine, više mjeseci prije parlamentarnih izborai dolaska na vlast Kukuriku koalicije koja je navodno počela 'utjerivati' porez.

- Ne dugujem dva milijuna kuna državi kako to pišu pojedine novine, nego je Porezna uprava izvršila nadzor nad mojim prihodima i cjelokupnom imovinom u razdoblju od 21. siječnja do 14. srpnja 2011. godine, rekao je za Večernji list Marko Perković Thompson.

Svoju tvrdnju potkrijepio je dokumentacijom koju je predao zagrebačkoj Poreznoj upravi, ali i njezinim zapisnikom iz čega je vidljivo da je porezni postupak završen u srpnju prošle godine. U tom zapisniku, koji je sastavljen 14. srpnja 2011. godine, stoji da je Thompson dužan 356.378,19 kuna poreza na osnovi tada utvrđene razlike u prihodima i rashodima od 733.000 kuna za 2007.

To međutim nije spriječilo pojedine medije bliske SDP-u da navodno otkrivenu utaju poreza pripišu akciji Porezne uprave.

Braća Mamić kao i svi ostali 'sumnjivci' , kojih je navodno oko 1.600, nisu se oglasili. Osim o zvučnim imenima, o ostalim se 'pozvanim' građanima ništa ne zna jer je njihov identitet navodno 'porezna tajna'.

Nejasno je dakle odakle medijima informacije da se uopće bilo koga ispituje radi utaje poreza? Osim ako nisu pažljivo plasirane od strane vladajućih.

Sve ukazuje da je svrha isticanja poznatih Hrvata u poreznoj akciji samo dobro odrađena PR kampanja koja ima tri cilja. Zastrašivanje neplatiša da bi ubuduće bolje punili proračun, stjecanje dojma kod građana da su dolaskom nove vlasti poreznici napokon počeli raditi svoj posao te lakše podnošenje brojnih poskupljenja. Linićevi 'majstori opsjene' pretpostavili su naime da će osiromašeni građani lakše podnijeti nove namete ako budu imali dojam da se i bogatima nešto uzima.

Medijska hajka otišla je predaleko, HUP traži zaštitu članova

No, medijska kampanja otišla je izgleda predaleko pa je u zaštitu svojih članova stala i Hrvatskaudruga poslodavaca.

- U javnosti se stvara atmosfera linča. To šteti svima a naročito poduzetnicima, izjavljuju u HUP-u.

Da u cijeloj priči nešto opasno 'smrdi' moglo se iščitati i iz Linićevih izjava u RTL-ovom Dnevniku.

Ministar financija u emisiji je rekao da od 1.siječnja 2012. OIB u potpunosti radi i da poreznicima služi za ispitivanje poreznih prijava prilikom kupnje imovine i iznosa poreznih prihoda građana. To znači da je OIB profunkcionirao svega nekoliko tjedana nakon dolaska koalicije na vlast?!

Izvori Dnevnog iz Porezne uprave potvrdili su nam međutim da u toj instituciji nema nikakvih promjena u načinu rada. Zaposlenim službenicima nije poznat nikakva aplikacija kojom se navodno, kako tvrdi Linić, otkrivaju nerazmjeri prihoda i imovine.

Odakle onda informacije o prozvanim utajivačima?

Ja ne dajem nikakve informacije o imenima niti sam upoznata s tim. Znam samo da ukoliko se upali 'crvena lampica' pored bilo kojeg imena, pozvati ćemo ga, bez obzira o kome se radi, izjavila je Linićeva 'desna ruka', Nada Čavlović Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave.

Međutim nikakvih 'crvenih lampica' niti poreznih istraga zapravo nema. To je u Dnevniku RTL-a nehotično potvrdio i sam Slavko Linić. Voditelj ga je naime upitao kako je moguće da prvi potpredsjednik vlade Radimir Čačić s plaćom saborskog zastupnika od oko 16.000 kuna ima imovinu, dionice i vlasničke udjele vrijedne više od 31 milijun kuna?

Ukoliko utvrdimo nerazmjer između imovine i prihoda Radimira Čačića i on će biti pozvan u Poreznu upravu, rekao je Linić.

Vjerujete li uistinu da je takvo što moguće?

Pred VIP ulazom beogradske zračne luke dočekali su ih obožavatelji s darovima za svoje idole. Uz natpis "Metalika, dobro došli kući" ponijeli su i rakiju.

Obožavatelji su dobili autograme od bubnjara Larsa Ulricha, kojem su uručili srpsku zastavu, no rakija nije izazvala očekivano oduševljenje:

- Što je to? Rakija? Ne, ja to neću piti! Mi to nećemo piti, pijte vi! Tko zna kakvo je sranje u tome - dobacio je šokiranom fanu tour-menager čuvenog benda.

Ustavni su suci polazeći od odredbe članka 48. Ustava i uzimajući u obzir važnost prava vlasništva, zaključili da vlasnike poduzetničke nekretnine, neizgrađenoga građevinskog zemljišta i neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta nije dopušteno prisiljavati na određeni način postupanja ako se ono ne može odrediti kao doprinos općem dobru, odnosno ako nije u službi zaštite interesa i sigurnosti države, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Prema tome mišljenju, porezi propisani tada osporenim zakonskim odredbama imaju obilježje kaznenih poreza − njima se vlasnik, porezni obveznik, kažnjava jer je propustio koristiti nekretninu određenu osporenim zakonom, a ta obveza, prema shvaćanju Ustavnog suda, nije u skladu s Ustavom dopuštenim ograničenjima prava vlasništva iz članka 16. Ustava u vezi s člankom 48. stavkom 2. Ustava.

Ovo je samo dio obrazloženja te odluke, ali očito je da će i ubuduće biti teško zaobići ovakvo tumačenje ustavnosudske vlasti u Hrvatskoj. Jednako kao i 2001. godine, Slavko Linić je i ovaj put u pokušaju realizacije ovog zakona motiviran željom da minimalizira špekulantsko trgovanje poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, kao i željom da se dinamizira tržište nekretnina i tako snizi cijena nekretnina. Naravno, tu je i čimbenik pravednog oporezivanja imovine u odnosu na dohodak, no pogotovo u slučaju poljoprivrednog zemljišta riječ je o vrlo delikatnoj materiji koju treba vrlo pažljivo obraditi, piše Slobodna Dalmacija. Ako bi se zaista ostvarila ideja o oporezivanju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta, tada bi se na udaru ovog zakona našle sve oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali to nije učinjeno.

Konačno, u dobrom dijelom Hrvatske, pogotovo u Dalmaciji, zemljišno-katastarske knjige nisu baš sređene, te bi na najvećem dijelu tih parcela bilo nemoguće i provesti oporezivanje takvog zemljišta. Ipak, čini se da kod Linića ne postoji namjera da se oporezuje cjelokupno neobrađeno poljoprivredno zemljište, nego samo ono koje je "podložno špekulaciji", kao i da bi na udaru više mogle biti pravne osobe od fizičkih.

Kako piše Večernji list, Vlada, točnije njezin prvi potpredsjednik Radimir Čačić, prošlog je tjedna bezobrazno obmanuo javnost ustvrdivši da će za prosječno kućanstvo plin poskupjeti 33 kune, a električna energija 40 kuna.

Slučajno ili namjerno, Čačić je za dvadesetak kuna podcijenio prosječno povećanje računa za struju, a zaboravio je i reći da je Vlada uvela još jedan parafiskalni namet za plin u iznosu od 20,63 kune koji će morati plaćati sva kućanstva bez obzira na potrošnju.

Uveli fiksnu naknadu

Naime, Vlada je svim hrvatskim plinarama odobrila uvođenje fiksne naknade za distribuciju plina u iznosu od 16,5 kuna (bez PDV-a).

Tako je zapravo plin poskupio znatno više od rečenih 22 posto jer će građani za svaki ispostavljeni račun lokalnoj plinari morati platiti i tu fiksnu naknadu.

– Točno. Do sada građani nisu plaćali nikakvu fiksnu naknada, a od sada će, osim računa za potrošeni, plin morati platiti još i naknadu od 16,50 kuna. Taj iznos bit će sastavni dio svakog budućeg računa – potvrdili su nam u Gradskoj plinari Zagreb. To znači da će kućanstva koja su do sada, primjerice, u prosjeku za plin mjesečno izdvajala 200 kuna ubuduće dobivati račun u iznosu od 264,63 kune – što je povećanje od čak 32,3 posto. Odnosno, deset posto više od Čačićeve računice.

Iako se novi namet odnosi samo na račune za plin, i novi računi za struju bit će znatno veći nego što je Čačić najavio.

Kako objašnjava Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga potrošača Hrvatske, Čačićev proračun temelji se na činjenici da HEP ima 2,2 milijuna tarifnih obračunskih jedinica, koje je on poistovjetio s kućanstvima. Ipak, njih je znatno manje – prema posljednjem, popisu tek 1,6 milijuna. Ostalih 600 tisuća potrošača su stubišta, garaže i razni gospodarski objekti gdje je potrošnja puno manja nego u kućanstvima.

Uzme li se taj manji broj u računicu, ispada da će u prosječnom kućanstvu račun porasti za 60, a ne za 40 kuna kako tvrdi Čačić. Dapače, u krajevima Hrvatske gdje potrošači nemaju pristup plinu ili jeftinoj toplinskoj energiji, poput Dalmacije i ruralnih područja kontinentalne Hrvatske, prosječni bi računi mogli porasti i za 100 kuna, tvrdi Kurtović.

Potrošači najavljuju tužbe

Zbog svega najavljuje da će potrošačke udruge pokušati pravnim putem osporiti poskupljenje. Temelj za to trebala bi biti činjenica da je Vlada odluku donijela bez valjanog prethodnog mišljenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Naime, Vlada je raspolagala mišljenjem Agencije iz 2010., koje je napravljeno temeljem podataka za 2009. Zbog toga je upitno je li ono mjerodavno, no čak i da jest – kako tvrde u Agenciji – konačno povećanje cijene struje za kućanstva je 6 posto veće nego što je tada bilo odobreno.

Više pročitajte na:

http://www.vecernji.hr/vijesti/cacic-obmanuo-javnost-plin-je-skuplji-30-a-struju-sto-kuna-clanak-404608
 

Baricu Matanoviću pčele su izbole dok je hodala poljskim putem iz Koprivničkih Brega prema Glogovcu. Na putu je naišla na gotovo 100-injak košnica, a pčele su je napale iz zasada nepoznatog razloga. Nesretna žena je hitno prevezena u bolnicu, no zbog uboda su joj otkazali gotovo svi vitalni organi. Prema zasada nepotvrđenim izvorima, vlasnik pčela je prikolicu s pčelama ostavio preblizu poljskog puta.

Kako piše 24sata,amerikanka Athena Hohenberg iz San Diega dobila je spor protiv kompanije Ferrero koju je tužila u veljači prošle godine zbog ''šokantne spoznaje da je Nutella nezdrava". 

Američki Ferrero tužila je zbog lažnog reklamiranja tvrdeći kako televizijska reklama za čokoladni namaz uvjerava potrošače da je Nutella zdrav doručak iako samo nekoliko čajnih žličica sadrži više od 200 kalorija, 11 grama masti i 21 gram šećera. 

Slučaj je završio nagodbom od 3 i pol milijuna dolara, od čega će 2 i pol milijuna biti podijeljeno među potrošačima koji su kupili Nutellu između 1. siječnja 2008. i 3. veljače 2012. godine. 

Po staklenki Nutelle potrošači mogu dobiti samo 4 dolara, no moralni 'dobitak' je veći. Ferrero se obvezao promijeniti izgled namaza, podatke koji se 'vrte' u reklamama, snimiti novu televizijsku reklamu i promijeniti svoju internetsku stranicu.

Tijekom prva tri mjeseca 2012. godine na području Policijske uprave istarske evidentirana je 421 prometna nesreća, od čega su u 121 prometnoj nesreći evidentirane greške nepropisne ili neprilagođene brzine kretanja, što iznosi 29% od ukupnog broja evidentiranih prometnih nesreća.

Od tri prometne nesreće sa poginulim osobama koje su se dogodile ove godine, u dvije prometne nesreće evidentirana je greška nepropisne ili neprilagođene brzine kretanja vozila, što iznosi 67% od ukupnog broja prometnih nesreća sa poginulim osobama. Od 127 prometnih nesreća sa ozlijeđenim osobama, u 43 prometne nesreće evidentirana je greška nepropisne ili neprilagođene brzine kretanja vozila, što iznosi 34% od ukupnog broja prometnih nesreća sa ozlijeđenim osobama.

Sukladno iznesenom, kako bi se povećala sigurnost u prometu, Policijska uprava istarska će u ponedjeljak provesti istovremenu akciju s Policijskom upravom primorsko-goranskom, a osim prekršaja brzine, policijski službenici će sankcionirati i ostale prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 Od samog početka utrke Mario je krenuo "na sve ili ništa" i otišao u solo bijeg, no uhvaćen je polovinom kruga.
Na najtežem usponu (11%) francuski natjecatelj je napravio razliku, koju su pokušali nadoknaditi Mario i danski biciklist, no to im nije uspjelo, pa se 5 km prije cilja Mario odvojio i solo prošao ciljnu crtu.

Pobijedio je Francuz Quentin Aubague,  s 1.min. 40 sek. prednosti ispred Marija, a treći je bio Danac Alan Schmidt s 2min.i 13sek. zaostatka za pobjednikom. Time je Mario ponovio uspjeh s prošlogodišnjeg SP u Bogognu u Italiji.

Izložba će biti popraćena nizom događanja i posebnih filatelističkih atrakcija i događanja od kojih ističemo :

• prvu svjetsku marku – “Black Penny” iz 1840. god.; prve marke na području Hrvatske 1850. god. ; Prve hrvatske marke –1918. -  1941.  -  1991.
• Poseban prijenos pošte tramvajem - Tramvajska pošta .
• Radionice za mlade i početnike u filateliji
• Škola filatelije : Kako i zašto skupljati marke ?
• Djeca crtaju marke
• Predavanje nbsp; Kako se izraditi izložak
• Poseban poštanski ured
• Prigodni poštanski žigovi.

Treba spomenuti da je ova izložba nastavak niza velikih filatelističkih izložbi u Hrvatskoj od kojih ističemo svjetsku izložbu JUFIZ III. održanu od 20. - 25. 5. 1956., zatim europsku regionalnu izložbu ALPEADRIAPHILA 2004, održanu 10. - 12. 9. 2004. i jubilarnunacionalnu filatelističku izložbu CROATICA 1907-2007 održanu od 8. do 12. 9. 2007. U posljednje vrijeme hrvatski filatelisti osvajaju na svjetskim i međunarodnim izložbama brojne medalje, a samo u 2009. čak 109 od zlatnih do brončanih. Sudjelovanje na izložbi CROATICA 2010 ZAGREB je kvalifikacija za sudjelovanje na međunarodnim izložbama u 2011. godini na svjetskoj izložbi PHILANIPPON 2011 u Japanu i INDIPEX 2011 u Indiji kao i za  europsku izložbu ALPE-ADRIA 2011 OPATIJA.

Više o hrvatskoj filateliji i izložbi na web stranici HFS-a  www.hfs-cpf.hr .

Mrski socijalizam, odnosno njegova najgora varijanta komunizam je za nama debelih dvadeset godina. Mrzili smo redove za šećer, ulje i kavu, proklinjali bonove, u mislima mitraljezirali komunističke vlastodršce, a istovremeno priželjkivali njihov dokoni način života kroz kapitalistički poredak. Sanjali smo kapitalizam, ljudi moji. I gledali na sat kad će doći.

Gastarbajteri su nas redovito prilikom dolaska ovamo kljukali pričama o tom bogatom zapadu, mamili čokoladicama "Milka" i gumenim bombonima... Uzdisali smo za njihovim mercedesima, "bemveima", kućerinama... Televizijska slika u boji nam je kroz razne "Dinastije" i "Dallase" mamila uzdahe ushita. Svakodnevno smo se u intimi dnevnog boravka šetali prostranim salonima prebogatog Blakea Carringtona i žene mu Kristle. A roditelji su nas hrabrili kako će vrag odnijeti i Tita i partiju, i mrsku nam Jugoslaviju, te ćemo jednom i mi doživjeti da postanemo dio toga prebogatog zapadnog svijeta, u kojemu će nam teći "med i mlijeko".

I dočekasmo i taj prevažni dan, u kojemu su nas naši političari uveli u taj dugosanjani svijet kapitalizma. 46 godina smo nestrpljivo iščekivali taj datum. A mnogi i pomriješe, ali ga ne dočekaše! I u krvi izvojevasmo taj svijet! I počeše se nizati godine naše pod kapitalističkom kapom, a mi promatrasmo kako džepovi postaju deblji samo onima koji su nas u taj svijet uveli. Zapravo, primijetismo da je istim onim ljudima koje smo mrzili 46 godina, sada još bolje, da izvrsno plivaju u tom kapitalističkom svijetu, te postaju sve deblji i masniji, zapravo prave neumjerene kapitalističke svinje.

Kad razmišljam o našoj povijesti, primjećujem upravo jednu frapantnu činjenicu, a ta je da mi na neki cilj uvijek stignemo sa zakašnjenjem, upravo u vrijeme kad je "gozba" završila, a na stolu ostale samo "mrvice".  Zbog toga što vječito kasnimo, smo i vječiti luzeri. Neću sada potkrepljujući izrečenu tvrdnju protresati hrvatsku povijest i navoditi primjere od "stoljeća sedmog", ali ću navesti jedan friški primjer kašnjenja, koji nam, duboko sam u to uvjeren, ništa dobrog ne donosi, a to je prekasni ulazak naše zemlje u EU. Zapravo donosi dobro samo ovim našim novokomponiranim i dobro ugojenim kapitalističkim svinjama!

Da malo razložim ovo što napisah. Znamo i ekonomski analitičari nas uče da kapitalistički svijet danas prožima najgora varijanta kapitalizma (ona neoliberalna kojoj smo se i mi priklonili), koja vidi samo profit (povucimo tu paralelu sa najgorom izvedenicom socijalizma tj. komunizmom koji smo prošli!). Taj neoliberalni kapitalizam danas preziru obični ljudi diljem svijeta, od Amerike do Europe. Ta vrsta kapitalističke svinje je u jad i bijedu bacila mnoštvo obitelji. Ona je kupila vodeće političare svih stranaka diljem svijeta, ta "svinja" hrani korupciju, potplaćuje, potkupljuje, cijedi, izrabljuje, ubija... Ništa joj nije sveto, od ničega ne preza. I nezasitna je. Gledajući našu bližu hrvatsku prošlost, čitajući o tolikim aferama u kojima se nađoše naši političari, razuman čovjek ne može, a da ne posumnja da ih ista ta "svinja" hrani svojim "salom i mašću". Jadni su takvi vođe svoga naroda koji su za malo "špeka i čvaraka" u stanju potpisati bilo što, učiniti bilo što! Na štetu vlastitog naroda i vlastitih ljudi!

I danas kad je EU- zajednica "mrsa od te svinje sita", kad joj prijeti raspad uslijed kapitalističkog neoliberalizma, kad euro puca po svim šavovima, mi dolazimo na gozbu, noseći darove "misirske". Noseći sve vrijedno što još imamo i što nam je preostalo. Noseći glavu naroda svoga, svoje povijesti, prolivene krvi, nacionalnog ponosa, na pladnju... Nemojte mi reći da ovo nije istina! Nemojte me vrijeđati! Nemojte mi o domoljublju ovoga puta! Jer ja jesam domoljub i dičim se time! I zato me i boli! ISTINA JE TO, SVAKODNEVNA NAŠA ISTINA! Ali nitko o tome ne piše! Istina kakvu nam serviraju mediji, je istina plaćena masno od te iste kapitalističke svinje, narode moj! Istina je to jedne nezasitne svinje u čijem se koritu nađosmo, a da toga ni svjesni nismo!

Debelo smo zakasnili sa samostalnošću, debelo smo zakasnili s EU projektom! Sad je kasno! Drugi su pojeli pečenje i omastili brke. Preostale su samo mrvice! Je li se vi nadate čemu boljemu? Kakav je vaš san danas? Kako danas živite? Je li to ono što su naši starci 46 godina sanjali?

Prijatelji moji dragi, postoji rješenje. KAPITALISTIČKE SVINJE NA DIJETU! ŠTO PRIJE TO BOLJE! Postoji li itko u ovoj Lijepoj Našoj da rečeno sprovede? Da kaže: BILO JE DOSTA PRASANJA!

PRVI DAN

Svečano otvorenje u nedelju 15. 08 otvorio se spektakularno i da drugačije, ispred Kaštela u Pazinu, vrlo prohladne istraske večeri galerijom Društva likovnih stvaratelja Pazina, koja je predstavila “7x7”, izložbu Davor Sanvincenti, dok je nakon toga usledilo svečano otvaranje Festivala intrigantnom instalacijom Davorke Tumpić "Uhvaćeni plijen". Instalacija koja je postavljena na samom ulazu u muzej Kaštela, u prvoj kamenoj prostoriji, u čijem centru se nazio jedan namešteni bračni krevet na sredini prostorije, koji simbolizira uhvaćeni pljen intimnosti i trenutnosti stvaranja vezanog za instalaciju, odnosno umjetnički izraz proizveden u jedinstveno iskustvo koje umjetniku omogućava ličnu interpretaciju stvarnosti, intimnosti i seksualnosti. Instalacija kao showcase u jednom vremenu globalizacije i otuđenja, osećajnosti i intimnosti, danas gotovo zanemarena i skoro zaboravljena katagorija.
Zatim je usledila prezentacija “BRAND BOOK-a 7DS “ beogradskog performera
Zorana Rajšića “7 dana“ početak performansa koji će se nastaviti svih sedam dana tokom festivala. Da bi zatim usledio centralni događaj večeri, projekcijom filma “Opsesija”Matije Debeljuha, kaotična priča o teskobnim ljubavnim i kompliciranim seksualnim odnosima, kao i frustracijama i strahovima koje ne isplivavaju odmah, ali su ipak tu. Film raspravlja o mogućnosti doživljavanja prave ljubavi, koja bi bila izbavljenje. U pitanju je zapravo video instalacija koja je već zapažena na nekim filmskim festivalima u Hrvatskoj ali je takođe jako dobro prihvaćena od strane likovnih teoretičara, zbog pretpostavljam izuzetne slikovnosti video materijala: kao spoja umjetničkog i eksperimentalnog videa ali i igranog filma. Film u potpunosti komunicira sa estetikom muzičkog videa, zbog cjelokupnog dizajna i fotografije, tako uz pažljivo birane stilske izražaje, svetla, boje, zvuka, kadriranja stvorile određenu sugestiju i zaključak o radnji filma. Iznad svega autor filma ispituje i vešto artikuliše vizuelnim aspektima filma kao osnovnog medija.
Za kraj večeri usledio je koncert i party na tvrđavi sa spektakularnim pogledom, koncertom gipsy swing jazz banda “HOT CLUB DE ISTRA“ .

DRUGI DAN

Drugi dan pazinskog Festivala Sedam dana stvaranja protekao je obećavajuće. Počeo je razgovorom i performansom Damira Čargonje Čarlija, koji su upotpunili rječani Sven Stilinović, Branko Cerovec i Tajči Čekada na diskusiju odnosno predavanju „Razgovori o direktnoj komunikaciji u umjetnosti“, nakon čega je usledio Čarlijev performans „Crveno crni političar”, u kome je Čarli u komunikaciji sa publikom nedvosmisleno pokazao crveno crnog političara simpatičnim ali nadasve ukusnim razgolićavanjem (odnosno sopstvenu obojenu stražnjicu). Usledila je cinična ali i duhovita poruka svim hrvatskim političarima. Cerovec, Sven, Čarli i Tajči Čakada su na diskusiji sa publikom raspravljali o moći performansa i energiji koja ostaje zauvek bez obzira na vlast, i zapravo o akciji u kome je komentiran raniji performans, gde su preko grafita na zidu kukastog krsta, zaljepili sliku Tita, na šta je samo obližnji Dom umirovljenika reagirao vrlo pozitivno. U pitanju je čuveni performans akcija koja je uspešno privukla pažnju svih čelnika političkih partija u Hrvatskoj i natjerala ih da pozitivno odreagiraju ili ne odreagiraju, što je naravno i osnovni cilj umjetničkog performansa. Dakle ako se učini umetnički ili kulturalni prestup u Hrvatskoj može se desiti da vam oduzmu pasoš. Ako učinite umjetnički prestup u Beogradu, može vam se desiti zovu vas na informativni razgovor. Ako učinite umjetnički prestup u Novom Sadu možda vas uhapse, u Sarajevu možete da nestanete, dok u Sloveniji dobijete stipendiju za inostranstvo. U Hrvatskoj umjetnički prestupi kroz akcije performanse ovog tipa najčešće prolaze bez ikakvih reakcija gdje je šutnja građanstva zapravo najveći neprijatelj.
Zatim je usledila modna revije umjetnice Tajči Čakade „Mrtva priroda“ u kome je umjetnica pokazala najnoviju modnu kolekciju napravljenu isključivo od prirodnih materijala, školjki, algi itd. Kolekcija je već dobro poznata hrvatskoj javnosti, jer je ova intrigantna umjetnica već imala prilike iznajmiti svoje kostime za potrebe snimanja video spotova i kazališnih predstava.
Drugi dio večeri usledio je sa prikazivanjem filma „Slobodna volja“ Željka Bobanovića-DON BOBO, eksperimentalnog filma video instalacije i razgovora sa Davidom Belasom, direktorom festivala Sedam dana stvaranja o tome šta je zapravo Slobodna volja. Film uz eksplicitne video prikaze različitih instalacija i pažljivo odabrane muzike, nedvosmisleno govori o slobodni volji koji su vezani za životne izbore i različita shvatanja. Takođe je veliku pažnju privukla izložba-akcija Volja Davida Belasa gde su crteži, grafike i izložbeni eksponati postavljeni na beton ispred publike.
Nakon filma usledio je koncert Marka Ritoša Ti (ni)si druderi, solo piano-cembalo-rhodes.  
(Radmila Đurica)

*po završetku festivala možete očekivati i galeriju slika kojom ćemo nastojati vizualno dočarati festival

Aktualna rasprava o proračunu Europske unije za narednu godinu neumitno, kao i sve rasprave kad se nauštrb suvereniteta pojedničih nacionalnih država pokušava učvrstiti europsko političko jedinstvo, daljnjim institucionalnim snaženjem zajedničkih funkcija države, dovela je do konfortacije kohezivnih snaga unutar Unije naspram onih koji  njoj vide samo nasilnu unifikaciju i , načelno, protive se svakom prijedlogu za učvršćivanje federalnih elemenata.

Tako se u raspravi o reformi proračuna Europske unije ponovno pojavila kontroverzna i nepopularna ideja - mogućnost uvođenja europskih poreza kojima bi se izravno financirao središnji proračun Europske unije. Inače, predviđena središnja zajednička blagajna za 2011. godinu (europski proračun), stajat će porezne obveznike EU-a 122,9 milijarde eura. Proračun ujedinjene Europe puni se s nekoliko stavki, a najizdašnija je stavka izravnih uplata država članica. Ta je kvota određena prema ekonomskoj snazi pojedinih država koje čine Uniju, tako da veći ukupni društveni proizvod ujedno znači i veća izdvajanja u zajedničku blagajnu. Premda, načelno, to i ne znači veća pojedinačna prava u zejedničkim europskim poslovima, zna se kako glasovi gospodarski najrazvijenijih zemalja, čije su ekonomije, ujedno i najrazvijenije, posbeno Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije, ipak, imaju veću težinu od glasova malih država. Koliko je tko važan najtransparentnije se vidi u prevladavanju  kriznih situacija, kao što je to bila, primjerice, svojedobna zajednička intervencija za spas eura u kojoj je, naravno, Njemačka, opet, najviše „potegla“. Manji dio zajedničkih prihoda članice ostvaruju od PDV-a. Zato se s pravom kaže da mali, osobito ako su nerazvijeni, bolje prolaze u zajedničkoj europskoj kući od velikih. Jer, bez obzira na njihove priloge, kroz različite programe potpora redovito više dobivaju nego daju. U tom kontekstu je zanimljivo je da bi Hrvatska, kada postane članica Europske unije, u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti nešto više od 600 milijuna eura, dok bi istodobno iz zajedničke blagajne mogla povući višestruko veći iznos.

Kad je o zajedničkim europskim financijama riječ, na djelu su centrifugalne i centripetalne sile. Prve predvodi Europska komisija koja nastoji osigurati vlastita sredstva koja bi osigurala veću autonomiju djelovanja. Predlaže se da se ta sredstva prikupljaju posebnim porezom, obveznim za sve porezne obveznike u zemljama članicama Europske unije. Prema riječima Janusza Lewandowskog, europskog povjerenika za EU proračun, novost je i u tome da bi se ta porezna osnovica u praksi realizirala izravnim uplatama u proračun EU-a.

Osim izravnih poreza, predviđa se i dodatno oporezivanje financijskih transakcija, uvođenje dodatnih trošarina na zračni prijevoz i većih trošarina na ispuštanje ugljičnog dioksida. Nasuprot njima, tu su i centripetalne sile koje ideju o europskim porezima ne primaju dobrohotno. Tako se, primjerice, Španjolska izjasnila za izravno oporezivanje, a prije nje to su učinile Poljska, Austrija i Belgija. S druge strane, veliki - Velika Britanija, Njemačka i Francuska izrijekom odbaciju ideje o dodatnom oporezivanju svojih građanja kako bi se izravno punio proračun Europske unije. Oni s razlogom tvrde da ubiranje poreza preduboko zadire u pitanje nacionalnog suvereniteta. A za takvo što, očito, nije pravo vrijeme.

U Lake Ciyu vas petkom očekuje različiti tematski program sa Go Go & trbušnim plesačicama, predivnim hostesama, poznatim folk izvođačima, karaoke & live vocal i još mnogo iznenađenja.

Do usijanja vas dovodi vrhunski DJ DAN sa starim i novim hitovima domaće i narodne glazbe, uz osnovni program svaki petak noćni klub Lake City bogato nagrađuje goste od strane sponzora.

Zato ljubitelji narodne glazbe i domaćih hitova svakog petka u Lake Cityu ćete se zabaviti na nešto drugačiji i zanimljiviji način što će vas dovesti do nezaboravnog provoda.

Program starta u 23 sata! PR Marko Info / rezervacija stola na br: 091. 722.75.41

Ljudi se prepoznaju, simpatiziraju i druže prema sasvim nepredvidljivim razložnostima. Druženja mogu prerasti u prijateljstva ili čak u ljubav. Uobičajeno, ljudski je komunicirati ali kreativna komunikacija zauzima vrh međuljudskih odnosa. Ostaviti ćemo sociolozima seciranje teme općenja među ljudima. Ovdje ćemo progovoriti o likovnom projektu kojeg je iznjedrilo SASVIM LJUDSKO upoznavanje pretvoreno u kreativno druženje.

Četiri autora upoznaju se, sprijateljuju i, iz razloga što su sva četvorica likovnjaci, kreću skladati ideju zajedničkog nastupa. Svatko od njih, bez povezane namjere ili zadane teme, na isto mjesto iznosi radove. Tako se dogodilo da je svatko od autora prinio djela koja se mogu svrstati u zajednički projekt a da je projekt spontano dobio temu: Sasvim ljudsko.

Krenimo redom:

Ivo Dejanović predstavlja slikarske radove. Radi se o svojevrsnom tematski povezanom triptihu. Radovi prikazuju tri različita tekstilna prekrivača / marame koje se elegantno opuštaju niz formate platna. Sva tri komada tekstila s gornje strane ulaze u područje slike kao da su prebačeni na moguću siluetu. Iluzija prostora naglašena je sjenama predmeta. Nadrealnu, mističnu atmosferu podcrtava nedefinirana pozadina te uporaba snažnog kolora. Kao da je predmet načas zaustavljen u prolazu kroz kadar. Realni objekt uklopljen je u nadrealnu okolinu. Iz formata izlaze i donji rubovi nacrtanog predmeta ili njegove sjene. Promatrač stječe impresiju filmskog isječka imaginarnog prostora.
Autor, slikarskim sredstvima, uspijeva postići dojam otpora površine izglačanog plemenitog tekstila, ovješenog u valovitim naborima preko nedefiniranog oblika. Rupci po šarama pripadaju ženskom asortimanu odjevnih predmeta pa se asocijacija usmjeruje na mogući tekstilom obgrljeni suptilni ženski torzo.

Saša Dejanović pažnju usmjeruje na lice. Lice je osnovna oznaka identiteta. Lice govori o unutarnjem stanju ili nosi željenu grimasu. To je dio tijela koji je neponovljivo osoban. Dio tijela koji nas označuje kao pojedinca.
Umjetnik motivima ne prikazuje ambijent u kojem bi se lica mogla nalaziti. On ih izrezuje, izolira. Svakom portretu dodaje brižljivo osmišljenu pozadinu. To je uvijek površina prekrivena, ponekad i snažnim, jednakomjernim kolorom. Na nekoliko radova obris lica moramo potražiti unutar odmjereno razrađene pozadine. Čini nam se kao da određeni tretman boje odgovara stanju motiva ili da određeni ton motivu pojačava izraz koji autor želi izgovoriti.
Moguća analiza, komentar, traži od nas odgovornost doticanja mnogih područja koje umjetnik svjesno ili nesvjesno apsolvira kako bi dobio rezultat koji nam podastire. On se ne zadovoljava prikazom oblikovnog stanja, već napor usmjeruje k preciznom oslikavanju karaktera ili psihičkog trenutka modela. Prikazati ljudsku dušu slikarskim tehnikama nije lagan pothvat. Kad se laća problematiziranja osobnog, Dejanović poznaje pravila tradicije, zna koja značenja od prikazivanja lika očekuje umjetnik, a koja promatrač. To su fizionomski te postularni identitet modela. Relacija percepcije je formalno opisiva odnosima između linija, tonova i kompozicije, no, ovdje je zagonetniji socijalni ili - još preciznije - intimni kontekst. Kroz radove se provlače prikriveni odnosi osobe i okoline. Očito je da je Saša Dejanović model doživio kao umjetnik istraživač, a manje kao interpretator oblika. Umjetnikovo promišljanje raščlanjuje konvencionalnu sliku stvari ili – preciznije - raščlanjuje pristup motivu. Umjetnik je motive doživio kao senzibilna osoba bez obzira na to je li ih vidio očima, prenosio sa fotografije ili osjetio nutrinom. Radovi su nastali na temelju portreta, no ovo nije izložba portreta. Pred nama je kolekcija stanja. Zbirka emocionalnih situacija modela doživljenih kroz prizmu autorovog doživljaja.

Dragan Karlo Došen, kao likovni ali ne samo likovni eksperimentator i istraživač, također se pridružuje temi ljudskosti. On predstavlja video rad. Od prvog kadra svjesni smo da ćemo prateći projekciju biti iznenađivani situacijama koje slijede. Konstanta koja se provlači kroz cijeli video rad je urbana situacija. Autor problematiziranje ambijenata i situacija, iako naoko pasivno u stvari predstavlja s nemalom dozom cinizma.
Niskobuđetni video uradak započinje problematiziranjem stanja i pozicije spomenika Ivanu Pl. Zajcu. Realistična metalna figura na udaru je izmeta golubova. Plavo nebo, monument važnom čovjeku, let ptice u plavetnilu, pojava tenora koji pjeva religioznu ariju završava dodavanjem oslonca – štapa za hodanje koji se odlično uklapa u prostor skulpture.
Drugi čin ovog video rada događa se na slijedećem gradskom trgu. Kip, postavljen u čast mljekarica koje su nosile mlijeko, autor preljeva - mlijekom. Tako se smisao skulpture udvaja, oživljava. No, pas koji ulazi u kadar i liže proliveno mlijeko sarkastično demistificira situaciju.
Slijedeću javnu gradsku skulpturu autor uzima na zub komentirajući ju doslovnom asocijacijom. Pored skulpture koja bi trebala simbolizirati morski val, autor postavlja surfera sa daskom. Čini nam se da čak i surfer sumnja u uvjerljivost i dojmljivost artističkog objekta.
Ista daska za jedrenje pojavljuje se i u dva kadra koji slijede. U jednom, uz reljef zaštitnika Rijeke, Sv. Vida autor izduženi oblik daske uspoređuje sa perom koji je svečeva atribucija. Slijedeći, posljednji kadar ovog video rada animira slučajnog prolaznika koji dasku za surfanje pronosi i naposljetku naslanja na okomite dijelove suvremenog mosta / spomenika.Dosjetljivost, sarkastičnost i određena neambicioznost osnovne su odlike Došenovog video rada. On, bez obzira na iskazano problematiziranje ne iskazuje stav. Autor započinje komentare tema a nama ostaje da ih nastavimo promišljati.

Goran Gromsky Skorup unutar ovog projekta predstavlja seriju fotografskih radova. Iako niz fotografija nije istoznačan niti po formatu niti po pristupu, mogu se odlično sastaviti u jedan iskaz. Radi se o fotografijama sa putovanja Tunisom. Autor nam, od izobilja radova želi prikazati dojam i atmosferu egzotične zemlje. Tako nam nudi vizualni opis najekstremnije situacije – pustinje i nekoliko portretnih fotografija na kojima je pored fizionomija na uvid ostavljen ambijent. Lica na fotografijama nose karakteristike tamošnjih domaćih ljudi raznih generacija, od lijepe mlade djevojke do muškog lica izboranog vremenom. Autor širi kadar pa bivamo upoznati sa karakterističnom odjećom i detaljima okoline u koju su akteri uronjeni.
Autor snažno doživljava pustinjske predjele radom snimljenim iz zraka. Struktura pješčanih formacija jednakomjerno je raspoređena na cijelom formatu. Prema gornjem dijelu fotografije perspektivno se oblici smanjuju. Nemamo točan dojam kolike bi pješčane nakupine mogle biti. Ne znamo da li se radi o mikro i makro kozmosu. Tek u pažljivijem čitanju uočavamo pri vrhu sitne figure ljudi a percepcija nam se ustaljuje u realnoj procjeni gabarita strukturirane površine.

Izložbu će, u nazočnosti autora, predstaviti Eugen Borkovsky. 

U promociju kninskoga turizma počelo se intenzivnije ulagati tek posljednjih nekoliko godina, a rezultati su već vidljivi jer u Zvonimirovu gradu sve je više stranih gostiju.

Rekordni broj turističkih noćenja, blizu deset tisuća, zabilježen je u Kninu prije dvije godine, no u kninskoj Turističkoj zajednici smatraju da bi realno mogli očekivati oko 20 tisuća noćenja godišnje.

- Najveća je prepreka u ostvarivanju boljih rezultata ograničen broj smještajnih kapaciteta jer imamo samo oko 150 kreveta. U prvih šest mjeseci ove godine broj dolazaka gostiju smanjen je za 15 posto, ali je zato zabilježeno šest posto više noćenja – kaže Ante Šimić, predsjednik Ureda TZ-a u Kninu.

Izgradnja novog hotela u Kninu najavljuje se već nekoliko godina. Knin je zasad turistima najzanimljiviji za jednodnevne izlete, a gostima, naročito strancima, Zvonimirov grad je već duže vrijeme najatraktivniji zbog lovnog i ribolovnog turizma te planinarenja.

Lovci iz Italije već tradicionalno dolaze na kninsko područje i odsjedaju u hotelu “Mihovil”, a Šimić najavljuje kako će kninski turistički radnici otići u Italiju na specijalizirani sajam lova i ribolova, kako bi svoje prednosti približili Talijanima, ali i gostima iz drugih europskih država.

Veliki broj gostiju zainteresiran je i za ribolov na Krki, među kojima je najviše Talijana, Španjolaca, Francuza i Rusa. Knin je ovoga proljeća bio domaćin Svjetskog prvenstva u lovu na pastrvu na Krki. Ovoga ljeta TZ Knin predstavio je kninski turizam gostima koji ljetuju u Pirovcu i Biogradu, a spremaju se napraviti prezentaciju i u Vodicama.

Bez mnogo riječi, dostojanstveno i ponosno, zahvaljujemo svima koji su zaslužni da ovaj, za nas, veliki dan, možemo proslaviti slobodni i u miru.

Prisjećajući ih se svakodnevno, a ne samo jedan dan u godini, iskazujemo im svoje iskreno poštovanje.

    Utrka je vožena u okolici grada Pordenonea, a osim vozača Sokol-Cestorada u pratnji trenera Mate Džalte, pozvana su još dva kluba iz Hrvatske : Fortica iz Šibenika i Stubaci iz Stubičkih Toplica.
Treneri ovih klubova su izbornik i pomoćnik izbornika mladih hrvatskih selekcija, a njihovi klubovi, uz vinkovački, ujedno i čine  okosnicu mlade nacionalne vrste.

    Dužina utrke od 77 km (10 krugova po 7,7km) i 80 vozača na startu te ravna staza i nekoliko prolaznih ciljeva obećavali su brzu  utrku i veliku borbu, što je i potvrdila prosječna brzina pobjednika od 41,5 km/h. Naši vozači su dobro vozili i  napadali, no svi pokušaji bijegova su uhvaćeni od jakih talijanskih ekipa, te je velika grupa došla kompaktna na završni sprint.

    Najuspješniji vinkovački a ujedni i hrvatski vozač bio je Filip Čengić, koji je osvojio jedan prolazni cilj. Iako je u finišu utrke držao odličnu 5.poziciju, u završnm sprintu su ga  izgurali talijanski vozači, te je završio kao 16. Zvonimir Jelinić bio je 18. (najbolje plasirani Hrvati), Bruno Maltar 44., a Luka Jovanović 66. Prva 4 mjesta osvojili su Talijani, a 5. i 6. bili su slovenski vozači.

    Ova utrka je bila veliko iskustvo za naše kadete, ali i odlična priprema za Čengića i Maltara, za nastup na najjačoj etapnoj utrci u Europi za kadete (Jugend-tour) 15.kolovoza u Austriji.

    Trener Tomislav Zadro je zadovoljan što su vozači slijedili njegove upute da ne uzimaju suviše rizika na ovako ravnoj, neselektivnoj utrci, kako ne bi reskirali pad i ozljedu ili uništenu opremu, što si klub poput našeg ne može priuštiti.

     U nedostatku utrka u Hrvatskoj, već slijedeći vikend očekuje ih borba s mađarskom konkurencijom na utrci Liget kupa u gradu Tamasi.