<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Gradske vijesti</title>
    <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/</link>
    <description></description>
    <dc:language>en</dc:language>
    <dc:creator>slafkec@gmail.com</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2012</dc:rights>
    <dc:date>2012-05-24T07:12:41+00:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
    

    <item>
      <title>Tra&#382;ili ste rat,dobit &#263;ete rat</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/trazili-ste-ratdobit-cete-rat/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/trazili-ste-ratdobit-cete-rat/#When:07:12:41Z</guid>
      <description>&quot;Prvo i osnovno, razlog mog negodovanja nije vezan uz nezadovoljstvo rje&amp;scaron;enim ili o&#269;ekivanim postignu&#263;em na ispitu dr&#382;avne mature iz hrvatskog jezika, jer san rje&amp;scaron;io dobro, dapa&#269;e odli&#269;no.
	
	Razlog je taj &amp;scaron;ta san 15 minuta gleda koji kurac pi&amp;scaron;en. Gledan o&#269;ima zadatak po zadatak i nemogu virovat. Ispit dr&#382;avne mature iz hrvatskog jezika A razina je totalno, u svim segmentima prilago&#273;en gimnazijskom kurikulumu.
	Pod tim smatram zadatke tipa prijevod neke latinske rije&#269;i, konkretno rije&#269; vers iz Ujevi&#263;evog Opro&amp;scaron;taja. Da nije Gibonnija i njegove pisme Libar (&#39;&#39;Dajem ti verse i note..&#39;&#39;) ne bi zna da vers ustvari zna&#269;i stih.
	
	Dalje, sama pjesma Opro&amp;scaron;taj. Stru&#269;ne &amp;scaron;kole u Republici Hrvatskoj nemaju po planu i programu u&#269;enje starohrvatske &#269;akav&amp;scaron;tine tipi&#269;ne za Maruli&#263;ev opus, a tako&#273;er ni Opro&amp;scaron;taj koji jedva da doticaju i jezi&#269;ne gimnazije.
	8 tekstova za analizu, 8. I svih tih osam tekstova zahtjeva vrhunsko predznanje o svim segmentima, kada je napisano djelo, pod kojim okolnostima, idejna predo&#382;ba, karakterizacija sviju likova, sve to iz 20&#45;ak rije&#269;i koje su ti ponu&#273;ene. Dakle, za razrje&amp;scaron;avanje tih 8 tekstova ja moram biti prethodno upu&#263;en u sva djela, napisana za sva razdoblja. To vam je otprilike kao esej koji vas &#269;eka u petak, samo &amp;scaron;to tamo imate spisak od 15 djela koji vas &#269;ekaju, dok ovdje imate na raspolaganju 100&#45;tinjak komada.
	
	Gramatika, njena problematika i razrje&amp;scaron;avanje su taman predvi&#273;eni za studenta pete godine Filozofskog fakulteta koji za diplomski rad ima zadatak kompletnog analiziranja svih polja fonologije, fonetike i morfologije. Stvar je u tome, &amp;scaron;to je 95% nas prvi put &#269;ulo za simploku i &#45;i jeda&#269;enje, neka glasovna promjena.
	
	Kontraargumenti koji se name&#263;u.
	&#45; Za&amp;scaron;to sam ja, koji sam iz stru&#269;ne &amp;scaron;kole, pisao A razinu?
	Zato &amp;scaron;to mi ministar tvrdi da ja i gimnazijalac mo&#382;emo rje&amp;scaron;avati oboje, i vi&amp;scaron;u, i ni&#382;u razinu, te da su oboje nama prilago&#273;eni, samo ovisi o tome koliko smo se spremali. Notorna LA&#381;.
	&#45; Nije li stvar u tome da na postotak rje&amp;scaron;enosti utje&#269;e nivo pripremljnosti?
	Naravno, utje&#269;e koliko si ti ulo&#382;io rada i truda za taj ispit. No, sa takvom nepripremljeno&amp;scaron;&#263;u ne mo&#382;e&amp;scaron; rasaznati stablo od &amp;scaron;ume, i zato ovo pi&amp;scaron;em.
	
	Mi, koji hrvatski jezik znamo odli&#269;no, i koji smo pro&amp;scaron;li &#269;etverogodi&amp;scaron;nje stru&#269;no obrazovanje odli&#269;nim uspjehom, znamo koje je govno bilo pred nama jutros i do koje je granice do&amp;scaron;ao stupanj nelogi&#269;nosti i apsurda koji nam se serviraju kao ne&amp;scaron;to logi&#269;no i razumno.
	
	Sve &amp;scaron;to ja znam je to da mi je dana&amp;scaron;nji ispit pljunuo u facu.
	Ponizio me i zgazio kao najgubavijeg pasa. Napravio je od mene budalu, jednostavno.
	I &#269;emu sve to, koja je svrha svega toga? Pa, ka&#382;u, da je svrha provedbe dr&#382;avne mature versifikacija i vrednovanje hrvatskog obrazovnog sustava da bi se mogao usporediti sa sli&#269;nim europskim standardima i na temelju toga UNAPRIJEDITI.
	To unaprije&#273;ivanje se ne provodi 3&#45;4 godine otkako smo uveli maturu, protivno svim zakonima, kako pravnim, tako i zdravorazumskim.
	
	&#268;emu onda ovo sve? &#268;emu ova farsa? Za&amp;scaron;to sam ja pokusni kuni&#263; koji gradi svoju karijeru i svoj &#382;ivot na pogre&amp;scaron;kama vladaju&#263;ih koji &#382;ele dodatno omastiti brk europskim pla&#263;ama?
	
	Ka&#382;u, dogodine uvode stru&#269;nu maturu, za stru&#269;ne &amp;scaron;kole. KO TU KOGA JEBE? Nakon tri godine izdrkavanja nad 60 000 maturanata iz stru&#269;nih &amp;scaron;kola shvatili su da su stvari nelogi&#269;no poslo&#382;ene i neprovedive. Di san sad ja? Di san sad ja i jo&amp;scaron; 60 000 ljudi kojima su propali snovi o upisu za &#382;eljeni fakultet i dobivanje &#382;eljenog zanimanja?
	3 propale generacije radi NI&#268;EGA. I NI&amp;Scaron;TA me &#269;eka. I dobit &#263;u NI&amp;Scaron;TA.
	
	Neka su me popljuvali, pljuvat &#263;u i ja na njih, samo zato &amp;scaron;to nisan lutka, niti njihov savr&amp;scaron;eno podmazani, zatupljeni, neprosvje&#263;eni stroj, nego netko tko ne priznaje status quo.
	
	Tra&#382;ili ste rat, dobit &#263;ete rat.&quot;
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-24T07:12:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mayan Queen IV uplovila u sjevernu rovinjsku luku</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mayan-queen-iv-uplovila-u-sjevernu-rovinjsku-luku/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mayan-queen-iv-uplovila-u-sjevernu-rovinjsku-luku/#When:04:55:31Z</guid>
      <description>Mayan Queen IV u vlasni&amp;scaron;tvu je vlasnika rudnika srebra i lanca trgovina Alberta Bailleresa. Navodno vrijedi 100&#45;injak milijuna eura, a mo&#382;e primiti 16 gostiju o kojima brigu vodi 24 &#269;lana posade.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-18T04:55:31+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pet osoba otrovano mrazovcem</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pet-osoba-otrovano-mrazovcem/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pet-osoba-otrovano-mrazovcem/#When:10:55:16Z</guid>
      <description>Pacijent koji je preminuo od posljedica trovanja mrazovcem , preminuo je od trovanja velikom koli&#269;inom alkaloidom kolhicinom, stani&#269;nim otrovom koji stvara poreme&#263;aj rada metabolizma stanica i ostavlja reperkusije na svim organiskim sustavima&quot;, objasnio je Krstulovi&#263; dodav&amp;scaron;i da protulijeka za ovaj otrov nema, a intenzivna medicina mo&#382;e tek donekle pomo&#263;i.

	&quot;Prognoze pacijentice koja se nalazi u jednici intenzivnog lije&#269;enja su neizvjesne i ona se nalazi u &#382;ivotnoj opasnosti&quot;. istaknuo je Krstulovi&#263;.

	Nesretna pacijentica ima 71 godinu, a zbog trovanja hospitaliziran je i njezin 76&#45;godi&amp;scaron;nji suprug. On je smje&amp;scaron;ten na Kliniku za infektologiju i njegovo je stanje stabilno.

	Svih petero pacijenata je, naime, slu&#269;ajno zamijenilo ljekovitu biljku medvje&#273;i luk s otrovnim mrazovcem. Lije&#269;nici ka&#382;u kako su se dosad u njihovoj praksi znali pojaviti slu&#269;ajevi trovanja mrazovcem, ali vrlo sporadi&#269;no.

	Ovo je prvi takav masovniji slu&#269;aj trovanja u rije&#269;koj bolnici, a svi pacijenti su s rije&#269;kog podru&#269;ja.

	Masovnost ovakvog trovanja dijelom se mo&#382;e pripisati i izrazitoj propagandi ljekovitih svojstava medvje&#273;eg luka. S obzirom da mu se, izme&#273;u ostalog, kao ljekovito svojstvo navodi i blagotvorno djelovanje na povi&amp;scaron;en tlak i kolesterol, ne bi trebalo &#269;uditi da je dob pacijenata koji su se otrovali mrazovcem izme&#273;u 62 do 74 godine,  pi&amp;scaron;e Novi List. 

	&amp;nbsp;

	U Vara&#382;dinu je od trovanja mrazovcem preminuo 61&#45;godi&amp;scaron;nji slikar Radovan &amp;Scaron;vetak, javlja  24sata  . &amp;Scaron;vetak je 5. svibnja do&amp;scaron;ao na odjel zaraze u vara&#382;dinskoj bolnici s jakom mu&#269;ninom, nagonom za povra&#263;anje i proljevom. Prepoznao je znakove trovanja i shvatio da je uz medvje&#273;i luk u salati pojeo i mrazovac. Umro je tri dana poslije na internisti&#269;kom odjelu.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-17T10:55:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prijevarom do skoro pola milijuna kuna</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prijevarom-do-skoro-pola-milijuna-kuna/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prijevarom-do-skoro-pola-milijuna-kuna/#When:07:38:15Z</guid>
      <description>Time je za svoju tvrtku stekao protupravnu korist od 478 535,85 kn.

	Osim 64&#45;godi&amp;scaron;njaka, Op&#263;inskom dr&#382;avnom odvjetni&amp;scaron;tvu u Rijeci kazneno se prijavljuje i rije&#269;ka gra&#273;evinska tvrtka.</description>
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-16T07:38:15+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Lov na utajiva&#269;e poreza?</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/lov-na-utajivace-poreza/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/lov-na-utajivace-poreza/#When:06:44:24Z</guid>
      <description>Svakim danom sve je vi&amp;scaron;e dokaza da je opse&#382;na akcija Porezne uprave u hvatanju utajiva&#269;a poreza tek dobro osmi&amp;scaron;ljena medijska kampanja koju je ministar financija Slavka Lini&#263;a mudro plasirao kako bi prestra&amp;scaron;ene neplati&amp;scaron;e natjerao da savjesnije pune dr&#382;avnu blagajnu.

	Pa&#382;ljivijem &#269;itatelju medijskih natpisa ovih &#263;e dana, naime, te&amp;scaron;ko promaknuti &#269;injenica da od svih zvu&#269;nih imena, koja su navodno pozvana na razgovor da objasne odakle im sredstva za imovinu koju posjeduju, u Poreznu upravu zapravo nije pozvan &#45; nitko.

	Ivica Todori&#263;, Emil Tedeschi, Marko Perkovi&#263; Thompson, bra&#263;a Zoran i Zdravko Mami&#263;, Marko Grubni&#263;, svi odreda demantirali su da su od poreznika dobili bilo kakav poziv. Njihovim imenima zapravo se danima &#39;igraju&#39; samo mediji.

	&#45; Nikakav poziv nisam dobio i nije u redu da se moje ime povla&#269;i po novinama u tom kontekstu, rekao je prvi &#269;ovjek Atlantic Grupe Emil Tedeschi. Sli&#269;no je izjavio i najbogatiji hrvatski tajkun Ivica Todori&#263;.

	&#45; Istina je da sam pozvan u Poreznu upravu ali prije &amp;scaron;est mjeseci kao i svake godine do sad, izjavio je prozvani stilist Marko Grubni&#263; koji se po medijskim natpisima na meti poreznika navodno na&amp;scaron;ao me&#273;u prvima.

	Thompson duguje porez, ali to je utvr&#273;eno jo&amp;scaron; pro&amp;scaron;le godine

	Dug poreznoj upravi priznao je jedino pjeva&#269; Marko Perkovi&#263; Thompson. No, njegov je slu&#269;aj zavr&amp;scaron;en jo&amp;scaron; u srpnju pro&amp;scaron;le godine, vi&amp;scaron;e mjeseci prije parlamentarnih izborai dolaska na vlast Kukuriku koalicije koja je navodno po&#269;ela &#39;utjerivati&#39; porez.

	&#45; Ne dugujem dva milijuna kuna dr&#382;avi kako to pi&amp;scaron;u pojedine novine, nego je Porezna uprava izvr&amp;scaron;ila nadzor nad mojim prihodima i cjelokupnom imovinom u razdoblju od 21. sije&#269;nja do 14. srpnja 2011. godine, rekao je za Ve&#269;ernji list Marko Perkovi&#263; Thompson.

	Svoju tvrdnju potkrijepio je dokumentacijom koju je predao zagreba&#269;koj Poreznoj upravi, ali i njezinim zapisnikom iz &#269;ega je vidljivo da je porezni postupak zavr&amp;scaron;en u srpnju pro&amp;scaron;le godine. U tom zapisniku, koji je sastavljen 14. srpnja 2011. godine, stoji da je Thompson du&#382;an 356.378,19 kuna poreza na osnovi tada utvr&#273;ene razlike u prihodima i rashodima od 733.000 kuna za 2007.

	To me&#273;utim nije sprije&#269;ilo pojedine medije bliske SDP&#45;u da navodno otkrivenu utaju poreza pripi&amp;scaron;u akciji Porezne uprave.

	Bra&#263;a Mami&#263; kao i svi ostali &#39;sumnjivci&#39; , kojih je navodno oko 1.600, nisu se oglasili. Osim o zvu&#269;nim imenima, o ostalim se &#39;pozvanim&#39; gra&#273;anima ni&amp;scaron;ta ne zna jer je njihov identitet navodno &#39;porezna tajna&#39;.

	Nejasno je dakle odakle medijima informacije da se uop&#263;e bilo koga ispituje radi utaje poreza? Osim ako nisu pa&#382;ljivo plasirane od strane vladaju&#263;ih.

	Sve ukazuje da je svrha isticanja poznatih Hrvata u poreznoj akciji samo dobro odra&#273;ena PR kampanja koja ima tri cilja. Zastra&amp;scaron;ivanje neplati&amp;scaron;a da bi ubudu&#263;e bolje punili prora&#269;un, stjecanje dojma kod gra&#273;ana da su dolaskom nove vlasti poreznici napokon po&#269;eli raditi svoj posao te lak&amp;scaron;e podno&amp;scaron;enje brojnih poskupljenja. Lini&#263;evi &#39;majstori opsjene&#39; pretpostavili su naime da &#263;e osiroma&amp;scaron;eni gra&#273;ani lak&amp;scaron;e podnijeti nove namete ako budu imali dojam da se i bogatima ne&amp;scaron;to uzima.

	Medijska hajka oti&amp;scaron;la je predaleko, HUP tra&#382;i za&amp;scaron;titu &#269;lanova

	No, medijska kampanja oti&amp;scaron;la je izgleda predaleko pa je u za&amp;scaron;titu svojih &#269;lanova stala i Hrvatskaudruga poslodavaca.

	&#45; U javnosti se stvara atmosfera lin&#269;a. To &amp;scaron;teti svima a naro&#269;ito poduzetnicima, izjavljuju u HUP&#45;u.

	Da u cijeloj pri&#269;i ne&amp;scaron;to opasno &#39;smrdi&#39; moglo se i&amp;scaron;&#269;itati i iz Lini&#263;evih izjava u RTL&#45;ovom Dnevniku.

	Ministar financija u emisiji je rekao da od 1.sije&#269;nja 2012. OIB u potpunosti radi i da poreznicima slu&#382;i za ispitivanje poreznih prijava prilikom kupnje imovine i iznosa poreznih prihoda gra&#273;ana. To zna&#269;i da je OIB profunkcionirao svega nekoliko tjedana nakon dolaska koalicije na vlast?!

	Izvori Dnevnog iz Porezne uprave potvrdili su nam me&#273;utim da u toj instituciji nema nikakvih promjena u na&#269;inu rada. Zaposlenim slu&#382;benicima nije poznat nikakva aplikacija kojom se navodno, kako tvrdi Lini&#263;, otkrivaju nerazmjeri prihoda i imovine.

	Odakle onda informacije o prozvanim utajiva&#269;ima?

	Ja ne dajem nikakve informacije o imenima niti sam upoznata s tim. Znam samo da ukoliko se upali &#39;crvena lampica&#39; pored bilo kojeg imena, pozvati &#263;emo ga, bez obzira o kome se radi, izjavila je Lini&#263;eva &#39;desna ruka&#39;, Nada &#268;avlovi&#263; Smiljanec, ravnateljica Porezne uprave.

	Me&#273;utim nikakvih &#39;crvenih lampica&#39; niti poreznih istraga zapravo nema. To je u Dnevniku RTL&#45;a nehoti&#269;no potvrdio i sam Slavko Lini&#263;. Voditelj ga je naime upitao kako je mogu&#263;e da prvi potpredsjednik vlade Radimir &#268;a&#269;i&#263; s pla&#263;om saborskog zastupnika od oko 16.000 kuna ima imovinu, dionice i vlasni&#269;ke udjele vrijedne vi&amp;scaron;e od 31 milijun kuna?

	Ukoliko utvrdimo nerazmjer izme&#273;u imovine i prihoda Radimira &#268;a&#269;i&#263;a i on &#263;e biti pozvan u Poreznu upravu, rekao je Lini&#263;.

	Vjerujete li uistinu da je takvo &amp;scaron;to mogu&#263;e?</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-10T06:44:24+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Metallica srpskim fanovima: &#352;to Vam je to rakija?</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/metallica-srpskim-fanovima-sto-vam-je-to-rakija/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/metallica-srpskim-fanovima-sto-vam-je-to-rakija/#When:06:41:21Z</guid>
      <description>Pred VIP ulazom beogradske zra&#269;ne luke do&#269;ekali su ih obo&#382;avatelji s darovima za svoje idole. Uz natpis &quot;Metalika, dobro do&amp;scaron;li ku&#263;i&quot; ponijeli su i rakiju.
	
	Obo&#382;avatelji su dobili autograme od bubnjara Larsa Ulricha, kojem su uru&#269;ili srpsku zastavu, no rakija nije izazvala o&#269;ekivano odu&amp;scaron;evljenje:
	
	&#45; &amp;Scaron;to je to? Rakija? Ne, ja to ne&#263;u piti! Mi to ne&#263;emo piti, pijte vi! Tko zna kakvo je sranje u tome &#45; dobacio je &amp;scaron;okiranom fanu tour&#45;menager &#269;uvenog benda.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-10T06:41:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sti&#382;e porez na neobra&#273;eno zemlji&#353;te?</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/stize-porez-na-neobradeno-zemljiste/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/stize-porez-na-neobradeno-zemljiste/#When:06:36:20Z</guid>
      <description>Ustavni su suci polaze&#263;i od odredbe &#269;lanka 48. Ustava i uzimaju&#263;i u obzir va&#382;nost prava vlasni&amp;scaron;tva, zaklju&#269;ili da vlasnike poduzetni&#269;ke nekretnine, neizgra&#273;enoga gra&#273;evinskog zemlji&amp;scaron;ta i neobra&#273;enoga obradivoga poljoprivrednog zemlji&amp;scaron;ta nije dopu&amp;scaron;teno prisiljavati na odre&#273;eni na&#269;in postupanja ako se ono ne mo&#382;e odrediti kao doprinos op&#263;em dobru, odnosno ako nije u slu&#382;bi za&amp;scaron;tite interesa i sigurnosti dr&#382;ave, prirode, ljudskog okoli&amp;scaron;a i zdravlja ljudi.
	
	Prema tome mi&amp;scaron;ljenju, porezi propisani tada osporenim zakonskim odredbama imaju obilje&#382;je kaznenih poreza &amp;minus; njima se vlasnik, porezni obveznik, ka&#382;njava jer je propustio koristiti nekretninu odre&#273;enu osporenim zakonom, a ta obveza, prema shva&#263;anju Ustavnog suda, nije u skladu s Ustavom dopu&amp;scaron;tenim ograni&#269;enjima prava vlasni&amp;scaron;tva iz &#269;lanka 16. Ustava u vezi s &#269;lankom 48. stavkom 2. Ustava.
	
	Ovo je samo dio obrazlo&#382;enja te odluke, ali o&#269;ito je da &#263;e i ubudu&#263;e biti te&amp;scaron;ko zaobi&#263;i ovakvo tuma&#269;enje ustavnosudske vlasti u Hrvatskoj. Jednako kao i 2001. godine, Slavko Lini&#263; je i ovaj put u poku&amp;scaron;aju realizacije ovog zakona motiviran &#382;eljom da minimalizira &amp;scaron;pekulantsko trgovanje poljoprivrednim i gra&#273;evinskim zemlji&amp;scaron;tem, kao i &#382;eljom da se dinamizira tr&#382;i&amp;scaron;te nekretnina i tako snizi cijena nekretnina. Naravno, tu je i &#269;imbenik pravednog oporezivanja imovine u odnosu na dohodak, no pogotovo u slu&#269;aju poljoprivrednog zemlji&amp;scaron;ta rije&#269; je o vrlo delikatnoj materiji koju treba vrlo pa&#382;ljivo obraditi, pi&amp;scaron;e Slobodna Dalmacija. Ako bi se zaista ostvarila ideja o oporezivanju neiskori&amp;scaron;tenog poljoprivrednog zemlji&amp;scaron;ta, tada bi se na udaru ovog zakona na&amp;scaron;le sve oranice, vrtovi, livade, pa&amp;scaron;njaci, vo&#263;njaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i mo&#269;vare, kao i drugo zemlji&amp;scaron;te koje se mo&#382;e privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ali to nije u&#269;injeno.
	
	Kona&#269;no, u dobrom dijelom Hrvatske, pogotovo u Dalmaciji, zemlji&amp;scaron;no&#45;katastarske knjige nisu ba&amp;scaron; sre&#273;ene, te bi na najve&#263;em dijelu tih parcela bilo nemogu&#263;e i provesti oporezivanje takvog zemlji&amp;scaron;ta. Ipak, &#269;ini se da kod Lini&#263;a ne postoji namjera da se oporezuje cjelokupno neobra&#273;eno poljoprivredno zemlji&amp;scaron;te, nego samo ono koje je &quot;podlo&#382;no &amp;scaron;pekulaciji&quot;, kao i da bi na udaru vi&amp;scaron;e mogle biti pravne osobe od fizi&#269;kih.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-10T06:36:20+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vlada obmanula javnost?</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/vlada-obmanula-javnost/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/vlada-obmanula-javnost/#When:08:13:50Z</guid>
      <description>Kako pi&amp;scaron;e Ve&#269;ernji list, Vlada, to&#269;nije njezin prvi potpredsjednik Radimir &#268;a&#269;i&#263;, pro&amp;scaron;log je tjedna bezobrazno obmanuo javnost ustvrdiv&amp;scaron;i da &#263;e za prosje&#269;no ku&#263;anstvo plin poskupjeti 33 kune, a elektri&#269;na energija 40 kuna.

	Slu&#269;ajno ili namjerno, &#268;a&#269;i&#263; je za dvadesetak kuna podcijenio prosje&#269;no pove&#263;anje ra&#269;una za struju, a zaboravio je i re&#263;i da je Vlada uvela jo&amp;scaron; jedan parafiskalni namet za plin u iznosu od 20,63 kune koji &#263;e morati pla&#263;ati sva ku&#263;anstva bez obzira na potro&amp;scaron;nju.

	Uveli fiksnu naknadu

	Naime, Vlada je svim hrvatskim plinarama odobrila uvo&#273;enje fiksne naknade za distribuciju plina u iznosu od 16,5 kuna (bez PDV&#45;a).

	Tako je zapravo plin poskupio znatno vi&amp;scaron;e od re&#269;enih 22 posto jer &#263;e gra&#273;ani za svaki ispostavljeni ra&#269;un lokalnoj plinari morati platiti i tu fiksnu naknadu.

	&amp;ndash; To&#269;no. Do sada gra&#273;ani nisu pla&#263;ali nikakvu fiksnu naknada, a od sada &#263;e, osim ra&#269;una za potro&amp;scaron;eni, plin morati platiti jo&amp;scaron; i naknadu od 16,50 kuna. Taj iznos bit &#263;e sastavni dio svakog budu&#263;eg ra&#269;una &amp;ndash; potvrdili su nam u Gradskoj plinari Zagreb. To zna&#269;i da &#263;e ku&#263;anstva koja su do sada, primjerice, u prosjeku za plin mjese&#269;no izdvajala 200 kuna ubudu&#263;e dobivati ra&#269;un u iznosu od 264,63 kune &amp;ndash; &amp;scaron;to je pove&#263;anje od &#269;ak 32,3 posto. Odnosno, deset posto vi&amp;scaron;e od &#268;a&#269;i&#263;eve ra&#269;unice.

	Iako se novi namet odnosi samo na ra&#269;une za plin, i novi ra&#269;uni za struju bit &#263;e znatno ve&#263;i nego &amp;scaron;to je &#268;a&#269;i&#263; najavio.

	Kako obja&amp;scaron;njava Nenad Kurtovi&#263;, predsjednik Saveza udruga potro&amp;scaron;a&#269;a Hrvatske, &#268;a&#269;i&#263;ev prora&#269;un temelji se na &#269;injenici da HEP ima 2,2 milijuna tarifnih obra&#269;unskih jedinica, koje je on poistovjetio s ku&#263;anstvima. Ipak, njih je znatno manje &amp;ndash; prema posljednjem, popisu tek 1,6 milijuna. Ostalih 600 tisu&#263;a potro&amp;scaron;a&#269;a su stubi&amp;scaron;ta, gara&#382;e i razni gospodarski objekti gdje je potro&amp;scaron;nja puno manja nego u ku&#263;anstvima.

	Uzme li se taj manji broj u ra&#269;unicu, ispada da &#263;e u prosje&#269;nom ku&#263;anstvu ra&#269;un porasti za 60, a ne za 40 kuna kako tvrdi &#268;a&#269;i&#263;. Dapa&#269;e, u krajevima Hrvatske gdje potro&amp;scaron;a&#269;i nemaju pristup plinu ili jeftinoj toplinskoj energiji, poput Dalmacije i ruralnih podru&#269;ja kontinentalne Hrvatske, prosje&#269;ni bi ra&#269;uni mogli porasti i za 100 kuna, tvrdi Kurtovi&#263;.

	Potro&amp;scaron;a&#269;i najavljuju tu&#382;be

	Zbog svega najavljuje da &#263;e potro&amp;scaron;a&#269;ke udruge poku&amp;scaron;ati pravnim putem osporiti poskupljenje. Temelj za to trebala bi biti &#269;injenica da je Vlada odluku donijela bez valjanog prethodnog mi&amp;scaron;ljenja Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Naime, Vlada je raspolagala mi&amp;scaron;ljenjem Agencije iz 2010., koje je napravljeno temeljem podataka za 2009. Zbog toga je upitno je li ono mjerodavno, no &#269;ak i da jest &amp;ndash; kako tvrde u Agenciji &amp;ndash; kona&#269;no pove&#263;anje cijene struje za ku&#263;anstva je 6 posto ve&#263;e nego &amp;scaron;to je tada bilo odobreno.

	Vi&amp;scaron;e pro&#269;itajte na:
	
	http://www.vecernji.hr/vijesti/cacic&#45;obmanuo&#45;javnost&#45;plin&#45;je&#45;skuplji&#45;30&#45;a&#45;struju&#45;sto&#45;kuna&#45;clanak&#45;404608
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-02T08:13:50+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Preminula &#382;ena koju je izbolo vi&#353;e od tisu&#263;u p&#269;ela</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/preminula-zena-koju-je-izbolo-vise-od-tisucu-pcela/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/preminula-zena-koju-je-izbolo-vise-od-tisucu-pcela/#When:07:25:18Z</guid>
      <description>Baricu Matanovi&#263;u p&#269;ele su izbole dok je hodala poljskim putem iz Koprivni&#269;kih Brega prema Glogovcu. Na putu je nai&amp;scaron;la na gotovo 100&#45;injak ko&amp;scaron;nica, a p&#269;ele su je napale iz zasada nepoznatog razloga. Nesretna &#382;ena je hitno prevezena u bolnicu, no zbog uboda su joj otkazali gotovo svi vitalni organi. Prema zasada nepotvr&#273;enim izvorima, vlasnik p&#269;ela je prikolicu s p&#269;elama ostavio preblizu poljskog puta.</description>
      <dc:subject>Crna kronika</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-02T07:25:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Tu&#382;ila Ferrero zbog tvrdnji da je Nutella zdrava i dobila spor</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/tuzila-ferrero-zbog-tvrdnji-da-je-nutella-zdrava-i-dobila-spor/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/tuzila-ferrero-zbog-tvrdnji-da-je-nutella-zdrava-i-dobila-spor/#When:06:56:39Z</guid>
      <description>Kako pi&amp;scaron;e 24sata,amerikanka Athena Hohenberg iz San Diega dobila je spor protiv kompanije Ferrero koju je tu&#382;ila u velja&#269;i pro&amp;scaron;le godine zbog &#39;&#39;&amp;scaron;okantne spoznaje da je Nutella nezdrava&quot;.&amp;nbsp;

	Ameri&#269;ki Ferrero tu&#382;ila je zbog la&#382;nog reklamiranja tvrde&#263;i kako televizijska reklama za &#269;okoladni namaz uvjerava potro&amp;scaron;a&#269;e da je Nutella zdrav doru&#269;ak iako samo nekoliko &#269;ajnih &#382;li&#269;ica sadr&#382;i vi&amp;scaron;e od 200 kalorija, 11 grama masti i 21 gram &amp;scaron;e&#263;era.&amp;nbsp;

	Slu&#269;aj je zavr&amp;scaron;io nagodbom od 3 i pol milijuna dolara, od &#269;ega &#263;e 2 i pol milijuna biti podijeljeno me&#273;u potro&amp;scaron;a&#269;ima&amp;nbsp;koji su kupili Nutellu izme&#273;u 1. sije&#269;nja 2008. i 3. velja&#269;e 2012. godine.&amp;nbsp;

	Po staklenki Nutelle potro&amp;scaron;a&#269;i mogu dobiti samo 4 dolara, no moralni &#39;dobitak&#39; je ve&#263;i. Ferrero se obvezao promijeniti izgled namaza, podatke koji se &#39;vrte&#39; u reklamama, snimiti novu televizijsku reklamu i promijeniti svoju internetsku stranicu.

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-05-02T06:56:39+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Poja&#269;ani nadzor brzine kretanja vozila</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pojacani-nadzor-brzine-kretanja-vozila/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pojacani-nadzor-brzine-kretanja-vozila/#When:05:21:07Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	Tijekom prva tri mjeseca 2012. godine na podru&#269;ju Policijske uprave istarske evidentirana je 421 prometna nesre&#263;a, od &#269;ega su u 121 prometnoj nesre&#263;i evidentirane gre&amp;scaron;ke nepropisne ili neprilago&#273;ene brzine kretanja, &amp;scaron;to iznosi 29% od ukupnog broja evidentiranih prometnih nesre&#263;a.

	Od tri prometne nesre&#263;e sa poginulim osobama koje su se dogodile ove godine, u dvije prometne nesre&#263;e evidentirana je gre&amp;scaron;ka nepropisne ili neprilago&#273;ene brzine kretanja vozila, &amp;scaron;to iznosi 67% od ukupnog broja prometnih nesre&#263;a sa poginulim osobama. Od 127 prometnih nesre&#263;a sa ozlije&#273;enim osobama, u 43 prometne nesre&#263;e evidentirana je gre&amp;scaron;ka nepropisne ili neprilago&#273;ene brzine kretanja vozila, &amp;scaron;to iznosi 34% od ukupnog broja prometnih nesre&#263;a sa ozlije&#273;enim osobama.

	Sukladno iznesenom, kako bi se pove&#263;ala sigurnost u prometu, Policijska uprava istarska &#263;e u ponedjeljak provesti istovremenu akciju s Policijskom upravom primorsko&#45;goranskom, a osim prekr&amp;scaron;aja brzine, policijski slu&#382;benici &#263;e sankcionirati i ostale prekr&amp;scaron;aje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.</description>
      <dc:subject>Promet</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-16T05:21:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mrsi&#263;: Mladi ne&#263;e raditi badava</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mrsic-mladi-nece-raditi-badava/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mrsic-mladi-nece-raditi-badava/#When:08:07:56Z</guid>
      <description>&amp;nbsp;

	
		Govore nam kako konobare i rade svakakve poslove, ali ni&amp;scaron;ta u struci &amp;ndash; zapo&#269;eo je ministar navode&#263;i da je mjera rada bez zasnivanja radnog odnosa (upozorava da volontiranje nije dobar izraz jer ono zna&#269;i rad bez ikakve naknade) postojala i prije, ali samo za ona zanimanja (poput pravnika) za koja nakon godinu dana rada slijedi neki ispit: dr&#382;avni, stru&#269;ni ili komorski.
	
		I. i II. mirovinski stup
	
		Prema Mrsi&#263;evu prijedlogu, rad bez zasnivanja radnog odnosa predvi&#273;en je za mlade ljude koji nemaju nikakvo radno iskustvo. Trajao bi godinu dana, i to za sva zanimanja, osim za obrtnike gdje bi bio dvije godine, i to stoga &amp;scaron;to je toliko razdoblje potrebno kao uvjet za pristupanje majstorskom ispitu. Poslodavac bi imao obvezu pla&#263;anja 1. i 2. mirovinskog stupa, ali bi na kraju godine mogao tra&#382;iti povrat. Radniku bi se ta godina upisivala u radnu knji&#382;icu. Dr&#382;ava bi pak mladoj osobi koja stje&#269;e prvo radno iskustvo davala naknadu od 1600 kuna mjese&#269;no, &amp;scaron;to je najni&#382;i iznos stipendije koji ne podlije&#382;e oporezivanju.
	
		Ministar Mrsi&#263; odbacuje kritike kako bi se ta mjera mogla pretvoriti u to da poslodavci dobiju besplatnu radnu snagu koju bi mogli koristiti kako &#382;ele, te nabraja mjere koje &#263;e sprije&#269;iti da osoba s diplomom pravnika kuha kave i sla&#382;e arhivu. Tako poslodavac koji uzima radnike bez iskustva, a s njima ne zasniva radni odnos, mora imati razra&#273;en program njihova rada i mora im osigurati mentore. Jedan mentor mo&#382;e imati tri do pet osoba za koje je zadu&#382;en. Poslodavac je u svakom trenutku podlo&#382;an inspekcijskim kontrolama, od one rada, preko Porezne uprave do Zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje. U program se, ka&#382;e Mrsi&#263;, ne&#263;e mo&#263;i uklju&#269;iti poslodavci koji otpu&amp;scaron;taju radnike ili ne ispla&#263;uju pla&#263;e ili doprinose.
	
		&amp;ndash; Podaci Zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje za pro&amp;scaron;lu godinu govore da je od 305.333 nezaposlene osobe, oko 17,5 posto (oko 50.000) onih koji nemaju ni dan radnog iskustva. Od 167.000 ljudi koji su se lani zaposlili, bilo je svega 21.000 onih bez dana radnog iskustva &amp;ndash; ka&#382;e ministar Mrsi&#263;.
	
		Navodi da su poslodavci pokazali veliki interes za tu mjeru &#269;iji &#263;e se efekt pokazati &#269;im zakon stupi na snagu. To bi pak moglo biti ve&#263; za mjesec dana.
	
		Stroge mjere kontrole
	
		Uza zapo&amp;scaron;ljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, mjera koja treba pridonijeti manjem broju ljudi na burzi rada je osloba&#273;anje poslodavca doprinosa na pla&#263;u (bruto 2) u prve dvije godine za zaposlenika. Mjera je predvi&#273;ena za mlade ljude bez iskustva ili one koji su bez posla dulje od dvije godine. Mrsi&#263; ka&#382;e da dr&#382;ava i u tom slu&#269;aju predvi&#273;a stroge mjere kontrole i da povlasticu ne mogu imati poslodavci koji otpu&amp;scaron;taju radnike ili ne ispla&#263;uju pla&#263;e i doprinose.
	
		Zakon kojim bi se trebalo poticati zapo&amp;scaron;ljavanje ve&#263; &#263;e idu&#263;i tjedan Ministarstvo rada i mirovinskog sustava uputiti Vladi. Slijede mi&amp;scaron;ljenja i primjedbe drugih Vladinih resora, a potom bi trebao i&#263;i u saborsku proceduru. Ministar Mrsi&#263; vjeruje da &#263;e se Zakon pred sabornicima na&#263;i ve&#263; ovaj mjesec. Sva zapo&amp;scaron;ljavanja bez zasnivanja radnog odnosa &#263;e se evidentirati i javno &#263;e se prikazivati u Zavodu za zapo&amp;scaron;ljavanje. Pratit &#263;e se i u&#269;inci drugih mjera. Oni od uvo&#273;enja vau&#269;era trebaju se vidjeti u rujnu, na kraju poljoprivredne sezone, a od osloba&#273;anja poslodavca od doprinosa za pla&#263;e na dvije godine tek nakon najmanje &amp;scaron;est mjeseci.
	
		vi&amp;scaron;e o ovoj temi pro&#269;itajte na vecernji.hr</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-12T08:07:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mrsi&#263; predla&#382;e da mladi rade bez pla&#263;e!</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mrsic-predlaze-da-mladi-rade-bez-place/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mrsic-predlaze-da-mladi-rade-bez-place/#When:10:03:21Z</guid>
      <description>Stru&#269;no osposobljavanje za mlade trajalo bi godinu dana za mlade s visokom stru&#269;nom spremom, a dvije godine za obrtni&#269;ka zanimanja, pi&amp;scaron;e&amp;nbsp;Ve&#269;ernjak. Trenuta&#269;no po zakonu obvezu stru&#269;nog osposobljavanja imaju npr. lije&#269;nici, stomatolozi i drugi koji moraju polo&#382;iti stru&#269;ni ispit, a to vrijeme im se priznaje kao sta&#382;, a primaju i odre&#273;enu naknadu.&amp;nbsp;
	&amp;nbsp;

	Poslodavci su ovu ideju, naravno, do&#269;ekali objeru&#269;ke, a sindikati su u pregovorima dobili ustupak da nezaposleni kojima dr&#382;ava ne osigura 1.600 kuna naknade ne&#263;e biti brisani s burze ako odbiju &#39;stru&#269;no osposobljavanje&#39;.&amp;nbsp;

	
	Mrsi&#263; tako&#273;er predla&#382;e da poslodavci ne&#263;e morati pla&#263;ati doprinos za zdravstveno osiguranje dvije godine ako zaposle mlade bez radnog iskustva ili dugotrajno nezaposlene s burze. Tre&#263;i novitet su vau&#269;eri za sezonsko zapo&amp;scaron;ljavanje u poljoprivredi, odnosno posebne knji&#382;ice u koje &#263;e sezonski radnici lijepiti kupone dan po dan, a koje &#263;e poslodavac kupiti od dr&#382;ave.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-11T10:03:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Novi udar na standard gra&#273;ana</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/novi-udar-na-standard-gradana/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/novi-udar-na-standard-gradana/#When:07:39:41Z</guid>
      <description>Do ljeta &#263;e struja poskupjeti &amp;ndash; a nova cijena elektri&#269;ne energije bit &#263;e ve&#263;a najvjerojatnije 15 posto.

	&amp;ndash; Hrvatska elektroprivreda uskoro &#263;e Ministarstvu gospodarstva, odnosno Vladi, uputiti zahtjev za poskupljenje elektri&#269;ne energije &amp;ndash; ka&#382;e na&amp;scaron; izvor iz HEP&#45;a.

	Ve&#263; u svibnju...

	Doznajemo da &#263;e Hrvatska elektroprivreda u svom zahtjevu tra&#382;iti poskupljenje struje od &#269;ak 22 posto, a nadaju se da &#263;e im Vlada na kraju odobriti poskupljenje od barem 15 posto.

	Nova cijena struje najvjerojatnije &#263;e vrijediti od 1. srpnja, ali jo&amp;scaron; je u igri i varijanta prema kojoj bi struja mogla poskupjeti ve&#263; u svibnju.

	&amp;ndash; Mogu&#263;e je da cijene povisimo ve&#263; 1. svibnja, a svakako &#263;emo to u&#269;initi prije ljeta jer je ljeti potro&amp;scaron;nja elektri&#269;ne energije manja pa &#263;e i udar na standard gra&#273;ana biti manji &amp;ndash; rekao je na&amp;scaron; izvor iz HEP&#45;a. Iako slu&#382;beni zahtjev za povi&amp;scaron;enje cijene struje jo&amp;scaron; nije do&amp;scaron;ao u Banske dvore, o&#269;ekivati je da &#263;e se to dogoditi vrlo brzo. Uostalom nedavno su i predsjednik uprave HEP&#45;a Zlatko Kora&#269;evi&#263; i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir &#268;a&#269;i&#263; najavili da &#263;e do ljeta struja poskupjeti.

	&amp;nbsp;

	Vi&amp;scaron;e pro&#269;itajte na: http://www.vecernji.hr/biznis/novi&#45;udar&#45;standard&#45;hep&#45;trazi&#45;22&#45;struja&#45;ce&#45;biti&#45;skuplja&#45;15&#45;posto&#45;clanak&#45;396394</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-10T07:39:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Proteklog vikenda u Istru u&#353;lo 30 tisu&#263;a manje putnika nego lani</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/proteklog-vikenda-u-istru-uslo-30-tisuca-manje-putnika-nego-lani/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/proteklog-vikenda-u-istru-uslo-30-tisuca-manje-putnika-nego-lani/#When:07:05:27Z</guid>
      <description>Tijekom proteklog vikenda u Istru je preko triju grani&#269;nih prijelaza Plovanija, Ka&amp;scaron;tel i Po&#382;ane u&amp;scaron;lo ukupno 65.710 putnika, me&#273;u kojima su 53.653 bili strani dr&#382;avljani. Istodobno u protekla tri dana Istru je napustilo 45.666 putnika. Prema procjeni direktora Turisti&#269;ke zajednice Istarske &#382;upanije Denisa Ivo&amp;scaron;evi&#263;a, razlika s lanjskim Uskrsom vezano za broj stranih posjeta ne bi trebala biti zna&#269;ajnija, te &#263;e se bez problema nadoknaditi.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-10T07:05:27+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Sretan Vam Uskrs!</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/sretan-vam-uskrs/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/sretan-vam-uskrs/#When:21:00:04Z</guid>
      <description>Isus je uskrsnuo, prvi u povijesti svijeta. On nije o&#382;ivio poput Lazara, nego je njegovo tijelo uskrslo, a to zna&#269;i preobra&#382;eno, oslobo&#273;eno od raspadanja, smrti i bolesti. Nad njim stari bezbo&#382;ni svijet nema nikakvu vlast. To je, dakle, spas ljudskog tijela i ljudske naravi od raspadanja.

	Isusovo tijelo je produhovljeno. Preobra&#382;eno je Duhom Bo&#382;jim, a ne bilo kojim duhom. Plodove Isusovog uskrsnu&#263;a do&#382;ivljavamo u kr&amp;scaron;tenju i u sakramentima. To uskrsnu&#263;e u svakom od nas raste do punine, sve do Sudnjeg dana, kad &#263;emo u&#382;ivati &#269;itavu vje&#269;nost, savr&amp;scaron;eni sklad naravi, prirode i prijateljstva s Bogom i me&#273;u ljudima.

	
	Isus, dakle, nije o&#382;ivio da &#382;ivi negdje na zemlji. Time se ne bi dogodilo ni&amp;scaron;ta novo u ljudskoj povijesti i u prirodi. On je preobrazio ljudsku narav, otvorio vrata za preobrazbu &#269;itave prirode, svakog &#269;ovjeka, cijelog &#269;ovje&#269;anstva i ljudske povijesti. To zna&#269;i da je oduzeo mogu&#263;nost da pakao, Sotona, grijeh i smrt imaju vlast nad &#269;ovjekom. &#268;ovjek, dakle, ima izlaz, ima spas, mo&#382;e se osloboditi patnje, masakriranja, smrti, ubijanja i nepravde. Neprijatelj &#269;ovjeka i &#269;ovje&#269;anstva je zauvijek izgubio bitku. Smrt, grijeh, &#273;avao, mrak i patnja su pobije&#273;eni.

	
	Snaga uskrsnu&#263;a je u nama. Ona nam je udijeljena po kr&amp;scaron;tenju.

	
	Uskrsna jaja do&#269;aravaju tu istinu. Kao &amp;scaron;to pile kuca iznutra na stijenku jajeta da bi izi&amp;scaron;lo van, tako i &#269;ovjek treba iznutra kucati Duhu Bo&#382;jem na stijenku svoga &#382;ivota da bi iza&amp;scaron;ao u uskrsnu&#263;e, u snagu, zdravlje i mir. U svakom &#269;ovjeku je ta klica &#382;ivota, kao u jajetu. Va&#382;no je da se ona razvija i da &#269;ovjek po&#269;ne rasti u veliko Bo&#382;je dijete koje mo&#382;e &#382;ivjeti u skladu i miru sa svima.

	
	Uskrs ne zna&#269;i da je Isus nekamo oti&amp;scaron;ao od nas. On je upravo ostao me&#273;u nama. No, on nije prisutan na na&amp;scaron;, tjelesni na&#269;in, on ne zauzima neki prostor nego istovremeno zauzima sve prostore, &#269;itav je kod svakog &#269;ovjeka, istovremeno na nebu i na zemlji. On sjedi zdesna Bogu, a to zna&#269;i da kao &#269;ovjek ima svu vlast nad nebom i nad zemljom. On je i na zemlji, kroz slu&#382;benike Crkve dijeli sakramente, propovijeda, &#269;ini nas dionicima svoga uskrsnu&#263;a i dijeli nam svoju ba&amp;scaron;tinu, upravlja Crkvom i ljudskom povije&amp;scaron;&#263;u.

	
	Uskrs je stvarnost koja u nama &#382;ivi i &#382;eli se u nama razviti. Tek Uskrs pokazuje kako veli&#269;anstvenu perspektivu i &#382;ivot u izobilju ima &#269;ovjek. Stoga Uskrs treba slaviti. Taj dan treba imati najbolja jela i pi&#263;a i najbolje odijelo, najbolje ukrasiti svoj dom. Sve oko nas bi nas trebalo podsje&#263;ati da nismo podlo&#382;ni smrti, raspadanju, umiranju i zlu, da nijedan neprijatelj &#269;ovjeka i &#269;ovje&#269;anstva nema vlast nad nama, da smo uvijek u Bo&#382;joj ruci i da je kona&#269;na pobjeda na&amp;scaron;a. Posljednju rije&#269; ima Uskrs. Novo nebo i nova zemlja &#269;eka na nas, gdje &#263;e neprijatelj biti pobije&#273;en, gdje &#263;e vidjeti uzaludnost svojih protu&#269;ovje&#269;anskih napora, gdje &#263;e vidjeti da je prevaren i da se jedino nije isplatilo &#269;initi zlo.

	
	Uskrs govori svakom patniku da izdr&#382;i svoj Veliki petak i Veliku subotu, govori ranjeniku da se ne boji, jer &#263;e dobiti svoje ruke i noge, svoje o&#269;i i usta, govori svakom gubitniku radi pravde i slobode da &#263;e dobiti svega u izobilju. Zbog Uskrsa nema besmislenih &#382;ivota, nema izgubljenog vremena ni izgubljenih radosti, nema &#382;elja i &#269;e&#382;nji koje ne&#263;e biti ispunjene. Sve na&amp;scaron;e &#269;e&#382;nje su ispred nas i odlaze u ispunjenje i &#382;ivot bez kraja.

	
	Tu pobjedu treba &#269;estitati. Pru&#382;imo si ruke i za&#382;elimo da svaki od nas sretno u&#273;e u Uskrs.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-04-07T21:00:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Veledrogerije prekidaju isporuku lijekova u 17 gradova</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/veledrogerije-prekidaju-isporuku-lijekova-u-17-gradova/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/veledrogerije-prekidaju-isporuku-lijekova-u-17-gradova/#When:08:31:21Z</guid>
      <description>Zbog nekoliko stotina milijuna kuna duga i ra&#269;una koji nisu pla&#263;eni vi&amp;scaron;e od petsto dana deset hrvatskih veledrogerija od 1. travnja smanjit &#263;e ili u potpunosti prekinuti isporuku lijekova u 17 hrvatskih bolnica, pi&amp;scaron;e  HRT .

	Rije&#269; je, uz ostale, o bolnicama u Osijeku, &#268;akovcu, Dubrovniku, Novoj Gradi&amp;scaron;ki, Puli, &amp;Scaron;ibeniku i Vara&#382;dinu te o zagreba&#269;koj bolnici u Rokfelerovoj i na Svetome Duhu. Dugovi tih bolnica nisu podmireni 600&#45;1100 dana.

	Iz prekida isporuke bit &#263;e isklju&#269;eni lijekovi za dijalizu, trudnice i stanja u kojima je ugro&#382;en &#382;ivot, ali se ne&#263;e isporu&#269;ivati potro&amp;scaron;ni materijal, &amp;scaron;to &#263;e utjecati na pove&#263;anje lista &#269;ekanja.

	Iz veledrogerija poru&#269;uju da financijski mogu izdr&#382;ati ka&amp;scaron;njenje pla&#263;anja do 365 dana, ali ne i dulje, pi&amp;scaron;e  HRT .</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-30T08:31:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Nesporazum u prometu rje&#353;avao palicom</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/nesporazum-u-prometu-rjesavao-palicom/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/nesporazum-u-prometu-rjesavao-palicom/#When:07:09:11Z</guid>
      <description>Pulska je policija, dovr&amp;scaron;enim kriminalisti&#269;kim istra&#382;ivanjem, utvrdila osnovanu sumnju da je 33&#45;godi&amp;scaron;njak iz Pule po&#269;inio kazneno djelo uni&amp;scaron;tenja i o&amp;scaron;te&#263;enja tu&#273;e stvari.

	Postupaju&#263;i po prijavi 57&#45;godi&amp;scaron;njaka s podru&#269;ja Medulina, policija je utvrdila kako je 14. o&#382;ujka oko 5,45 sati mu&amp;scaron;karac upravljao vozilom marke &amp;nbsp;Seat, pulskih registarskih oznaka i kretao se Ulicom Marsovog polja prema Cesti prekomorskih brigada. U jednom trenutku iza njega se pojavilo vozilo marke Ford, pulskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 33&#45;godi&amp;scaron;njak iz Pule. Budu&#263;i je Puljanin vozio s dugim svijetlima, 57&#45;godi&amp;scaron;njak mu je kroz prozor pokazao znak prstima kako bi mu ukazao da ga svijetla zasljepljuju te da mu smetaju prilikom vo&#382;nje. Tada je mla&#273;i mu&amp;scaron;karac nepropisno pretekao Seat i&amp;nbsp; naglo skrenuo u desnu traku, kojom prilikom je do&amp;scaron;lo do kontakta dvaju vozila, a potom je Ford zaustavio tako da je blokirao obje prometne trake. Puljanin je tada iz automobila izvadio teleskopsku palicu te je pri&amp;scaron;ao Seatu i udario prvo 57&#45;godi&amp;scaron;njaka, a nakon toga i staklo na automobilu. Budu&#263;i se prestra&amp;scaron;io, 57&#45;godi&amp;scaron;njak se udaljio s mjesta doga&#273;aja i obavijestio policiju.

	Radi osnovane sumnje da je po&#269;inio kazneno djelo uni&amp;scaron;tenja i o&amp;scaron;te&#263;enja tu&#273;e stvari, protiv 33&#45;godi&amp;scaron;njeg Puljanina slijedi podno&amp;scaron;enje kaznene prijave u redovnom postupku, a radi po&#269;injenja prekr&amp;scaron;aja iz Zakona o oru&#382;ju i Zakona o sigurnosti prometa na cestama, protiv mu&amp;scaron;karaca slijedi podno&amp;scaron;enje optu&#382;nog prijedloga.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Promet</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-28T07:09:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>ZDRAVA SIROVA HRANA: Otkrijte sjemenke chia!</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/zdrava-sirova-hrana-otkrijte-sjemenke-chia/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/zdrava-sirova-hrana-otkrijte-sjemenke-chia/#When:08:13:11Z</guid>
      <description>Govorim o sjemenkama chia&#45;je. Chia sama po sebi je neutralnog okusa, dok njena zrnca izgledaju kao malo ve&#263;a zrnca maka. Nemojte chiu ni slu&#269;ajno ku&amp;scaron;ati samu, natopljenu u vodi, bit &#263;e bljutava i ljigava i&amp;nbsp; nimalo vam se ne&#263;e svidjeti, &amp;scaron;to je umalo bio moj slu&#269;aj. Bila bi to &amp;scaron;teta!
	
	Ali, onda sam joj dala drugu &amp;scaron;ansu i nisam za&#382;alila, pogotovo kad sam malo bolje prou&#269;ila &amp;scaron;to sve chia &#269;ini za nas i na&amp;scaron;e tijelo. Sjemenke chie fantasti&#269;ne su iz niza razloga,&amp;nbsp; a jedan od njih je &amp;scaron;to pobolj&amp;scaron;avaju apsorpciju hranjivih tvari u crijevima te vam daju osje&#263;aj sitosti, ujedno vam reguliraju&#263;i probavu. Dakle, ukusne su, popunit &#263;e vas, a od njih se ne&#263;ete udebljati! Ne mogu zamisliti bolji obrok za po&#269;etak ili kraj dana, pogotovo kad ih obogatite dodacima poput vo&#263;a ili kakaa. Princip je jednostavan, ostalo su nijanse! Evo na primjer dvije verzije koje sam radila pro&amp;scaron;li tjedan: lijeva je s vo&#263;em i mlijekom od konplje, a desna je &#269;okoladni chia puding s mlijekom od badema.
	
	Moje odu&amp;scaron;evljenje sjemenkama chie polazi od toga da je to prava superhrana: sjemenke chie pune su kalcija, proteina, vlakana, esencijalnih masnih kiselina, fosfora, magnezija, kalija, vitamina B, &#382;eljeza, cinka i bakra. Chia ima 6 puta vi&amp;scaron;e kalcija, 11 puta vi&amp;scaron;e fosfora i 4,6 puta vi&amp;scaron;e kalija nego 100 grama &amp;scaron;pinata, dok je gotovo dvostruko superiorna (1, postotku &#382;eljeza u le&#263;i. Ima 2,4 puta vi&amp;scaron;e &#382;eljeza negoli u svinjskoj jetri, ako vam je to uop&#263;e referenca. Te male, neugledna sjemenke su zapravo prepune dobrobiti! Va&#382;no je da prije konzumacije sjemenke prvo prelijete teku&#263;inom i lagano ih promije&amp;scaron;ate. Potom je ostavite na miru, ali svakih dvadesetak minuta opet iznova promije&amp;scaron;ate. I tako dvaput. Nije te&amp;scaron;ko, zar ne?
	
	Idemo dalje, chia je osim toga odli&#269;na za regeneraciju mi&amp;scaron;i&#263;a kod sporta&amp;scaron;a, ima nizak glikemijski indeks, hidrira tijelo&#45; sjemenke chie &#269;uvene su po tome &amp;scaron;to na sebe ve&#382;u vodu tako da se u desetak minuta njihov volumen udvostru&#269;i, a nastavit &#263;e rasti i u va&amp;scaron;em hladnjaku! Tijekom tog procesa, sjemenke chije &#263;e se &#382;elatinizirati i nabubriti i postati nalik pudingu od tapioke. Cool, zar ne?
	
	Kako pripremiti sjemenke chia, pogledajte recept na: greenrawgoddess.blogspot.com</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-27T08:13:11+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kako funkcionira &#8216;posao&#8217; s la&#382;nim putovnicama</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/kako-funkcionira-posao-s-laznim-putovnicama/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/kako-funkcionira-posao-s-laznim-putovnicama/#When:12:17:59Z</guid>
      <description>Sedam osumnji&#269;enih pronalazilo je &#39;nezanimljive&#39; osobe, te na njihova imena vadili domovnice i putovnice. &amp;Scaron;estorici privedenih ju&#269;er je odre&#273;en jednomjese&#269;ni istra&#382;ni pritvor, a jedna je osoba u bijegu. Istragom je utvr&#273;eno kako su putovnice koje su krivotvorili bile sa imenima &#382;ivih s druga&#269;ijim fotografijama.&amp;nbsp; Na YouTube je postavljeno nekoliko videa na kojima se nalazi organizator &#39;posla s putovnicama&#39;, Zvonko &amp;Scaron;endulovi&#263;.

	&amp;nbsp;

	

	&amp;nbsp;

	

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-26T12:17:59+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Facebook/ Twitter</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/facebook-twitter/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/facebook-twitter/#When:08:19:10Z</guid>
      <description>Portal rovinjonline.net mo&#382;ete pratiti i putem socijalnih mre&#382;a poput Facebooka i Twittera.

	Kako biste nas prona&amp;scaron;li na Facebooku kliknite ovaj link: facebook.com/RovinjOnline

	Kako biste nas prona&amp;scaron;li na Twitteru kliknite na ovaj link:

	Follow @RovinjOnline1 !function(d,s,id){var js,fjs=d.getElementsByTagName(s)[0];if(!d.getElementById(id)){js=d.createElement(s);js.id=id;js.src=&quot;//platform.twitter.com/widgets.js&quot;;fjs.parentNode.insertBefore(js,fjs);}}(document,&quot;script&quot;,&quot;twitter&#45;wjs&quot;);

	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-26T08:19:10+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ve&#269;eras vrhunac nebeskog spektakla</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/veceras-vrhunac-nebeskog-spektakla/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/veceras-vrhunac-nebeskog-spektakla/#When:07:45:01Z</guid>
      <description>Svako malo na no&#263;nom nebu vide se pojave koje privuku poglede onih koji ina&#269;e ne upu&#263;uju pogled prema zvijezdama. Takvo ne&amp;scaron;to dogodit &#263;e se danas. Naime,Jupiter i Venera ve&#269;eras &#263;e u vrijeme po&#269;etka HRT&#45;ovog Dnevnika na nebu prirediti pravi spektakl. Posljednjih dana ta dva planeta bila su u uspravnoj liniji nad horizontom, a danas &#263;e im se pridru&#382;iti i Mjesec. Astronomi tvrde da nije rije&#269; o nikakvoj neobi&#269;noj pojavi, ali da se svakako radi o &quot;vrlo lijepom i posebnom prizoru koji ipak nije mogu&#263;e vidjeti ba&amp;scaron; svaki dan&quot;.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-26T07:45:01+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Za potonu&#263;e Titanica kriva je fatamorgana?</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/za-potonuce-titanica-kriva-je-fatamorgana/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/za-potonuce-titanica-kriva-je-fatamorgana/#When:07:44:18Z</guid>
      <description>Za potonu&#263;e Titanica kriva je fatamorgana. &#268;udan splet okolnosti uzrokovao je opti&#269;ku varku zbog koje nitko na komandnom mostu nije ni mogao vidjeti golemu santu gotovo dok nije penetrirala u trup, tvrdi Tim Maltin, ugledni povjesni&#269;ar koji je posljednjih 30&#45;ak godina potpuno opsjednut krahom slavnog parobroda. Svjetlost nastala sudarom hladne fronte s toplim zrakom &#45; nastavlja &#45; kreirala je fiktivnu sliku koja je posve prikrila ledenu gromadu.

	Njegova istra&#382;ivanja, bazirana na arhivskoj gra&#273;i i minucioznoj analizi svjedo&#269;anstava o&#269;evidaca, poslu&#382;ila su kao materijal za dokumentarni specijal koji &#263;e National Geographic emitirati 10. travnja. Simboli&#269;no, budu&#263;i da se pet dana kasnije obilje&#382;ava stogodi&amp;scaron;njica tragedije.

	Indicije o mogu&#263;oj opti&#269;koj varci pojavile su se jo&amp;scaron; 1992., tijekom istrage koju je provodila britanska vlada. No ta je mogu&#263;nost ostala visiti u zraku bez potvrde, sve dok Maltin nije povezao klju&#269;ne detalje izvu&#269;ene iz iskaza i novoprona&#273;enih dnevnika brodova koji su plovili obli&#382;njim rutama.

	Pasionirani britanski povjesni&#269;ar tvrdi da je fatamorgana kriva i za propu&amp;scaron;tanje spa&amp;scaron;avanja vi&amp;scaron;e od 1500 brodolomaca zapelih u moru nakon udara u santu. &#45; Opti&#269;ka varka opstruirala je svjetlosnu signalizaciju. Zbog nje su se posadi, u tom trenutku najbli&#382;eg parobroda, SOS signali u&#269;inili kao obi&#269;na brodska rasvjeta &#45; postavlja tezu.

	Upravo je parobrod Californian, u trenutku sudara udaljen od Titanica, kako se isprva mislilo, 19 nauti&#269;kih milja, predstavljao najve&#263;u zagonetku u prvotnim istragama. Neposredno prije havarije, Californian je ostao zarobljen u ledenom polju i uputio Titanicu upozorenje na opasnost. Prvi &#269;asnik Titanica prekinuo je vezu ne saslu&amp;scaron;av&amp;scaron;i informaciju do kraja, a godinama je ostalo neizvjesno za&amp;scaron;to je posada obli&#382;njeg broda propustila spasiti brodolomce.

	&amp;ldquo;Slu&#269;aj Californian&amp;rdquo; slu&#382;beno je zaklju&#269;en tek osamdesetih kada je na&#273;ena olupina Titanica. Ustanovljeno je da je od stradaloga broda bio udaljen 26 milja, a ne 19, &amp;scaron;to je, kako su tada zaklju&#269;ili istra&#382;itelji, predaleko da bi zapazio signalne rakete za pomo&#263;. &#45; Ta slu&#382;bena verzija zvu&#269;ala mi je banalno. Trebalo mi je vi&amp;scaron;e desetlje&#263;a, ali napokon sam rasvijetlio i taj segment koji me najvi&amp;scaron;e mu&#269;io &#45; eufori&#269;no je izjavljivao Maltin u nedavnom intervjuu.

	&#45; Kad sam shvatio &amp;scaron;to se doista dogodilo te no&#263;i 15. travnja, postalo mi je strahovito &#382;ao kapetana Lorda. Sve ove godine njegova su mi se svjedo&#269;anstva &#269;inila kao banalni izgovori, ali &#269;ovjek zaista nije lagao dok je tvrdio da nije znao kako s Titanica ispaljuju signalne rakete tra&#382;e&#263;i pomo&#263; za brodolomce.

	Njegova je opsesija zapo&#269;ela kad je kao sedmogodi&amp;scaron;nji klinac Maltin &amp;scaron;altaju&#263;i programe naletio na film Waltera Lorda &amp;ldquo;No&#263; za pam&#263;enje&amp;rdquo;. Odgledav&amp;scaron;i scenu koturanja srebrnih pladnjeva po salonu prve klase, postao je potpuno opsjednut Titanicom. &#45; Po&#269;eo sam kopati po knji&#382;nicama, pregledao sve dokumentarce. Izrezao sam i spremio u fascikl svaku crticu koju sam prona&amp;scaron;ao u novinama. I &amp;scaron;to sam vi&amp;scaron;e istra&#382;ivao, shva&#263;ao sam da manje znam &#45; ispri&#269;ao je nekoliko desetlje&#263;a kasnije.

	Titanicom se suludo posve&#263;eno bavi posljednjih tridesetak godina i danas tvrdi da napamet zna sva svjedo&#269;anstva i biografije pre&#382;ivjelih. Ozbiljno se posvetio detaljima slu&#382;benih verzija obja&amp;scaron;njenja, nije se pomirio ni s jednim.

	&#45; A onda mi se dogodio eureka moment. U arhivi meteorolo&amp;scaron;kog ureda u Exeteru naletio sam na dnevnik parobroda Marengo. Njegov je kapetan &#45; pro&#269;itao sam tada &#45; poslao izvje&amp;scaron;&#263;e o fatamorgani koja se pojavila samo stupanj ju&#382;nije, upravo u trenutku kada je Titanic tonuo &#45; ispri&#269;ao je Maltin u nedavnom intervjuu.

	Potonu&#263;e Titanica najbolje je dokumentirana katastrofa u povijesti. Jo&amp;scaron; 1912., kada se havarija dogodila, europski i ameri&#269;ki policajci proveli su sumanute istrage. U samo nekoliko mjeseci ispitano je vi&amp;scaron;e od stotinu o&#269;evidaca kojima je postavljeno vi&amp;scaron;e od 50 tisu&#263;a pitanja.

	Sve ispovijesti su snimljene, objavljene i pohranjene u svjetskim knji&#382;nicama. Ipak, sve &amp;scaron;to ve&#263;ina nas danas zna o Titanicu, daleko je od doga&#273;aja koji su se uistinu dogodili u no&#263;i kada se vi&amp;scaron;e od 1500 ljudi nasmrt smrznulo usred Atlantskog oceana, tvrdi povjesni&#269;ar.

	&#45; Ne &#269;udi me da to nitko nije prije mene otkrio. Nema puno manijaka koji su spremni potro&amp;scaron;iti godine na i&amp;scaron;&#269;itavanje i analizu hrpetina transkripata. Ostali se zadovoljavaju fabrikacijama koje im serviraju producenti srcedrapaju&#263;ih filmova. Problem je samo u tome &amp;scaron;to je autorima isklju&#269;ivo va&#382;no ispri&#269;ati dobru pri&#269;u, prava istina ih ne zanima. To je rezultiralo &#269;injenicom da je sve &amp;scaron;to ve&#263;ina nas zna o Titanicu potpuna la&#382; &#45; uvjeren je Maltin.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-26T07:44:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prognoza za Mars: mjestimi&#269;no obla&#269;no</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prognoza-za-mars-mjestimicno-oblacno/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prognoza-za-mars-mjestimicno-oblacno/#When:07:42:41Z</guid>
      <description>Fotografiju Marsova obla&#269;nog neba snimio je NASA&#45;in HiRISE (The High Resolution Imaging Science Experiment), najmo&#263;nija kamera koju su Zemljani ikad poslali na drugi planet.

	&#39;Op&#263;enito govore&#263;i, kada snimamo fotografije zaista ne poku&amp;scaron;avamo snimiti oblake&#39;, no, &#269;inilo mi se da &#263;e ovo biti dramati&#269;na fotografija, pa sam je snimila&quot; na&amp;scaron;alila se znanstvenica Candice Hansen koje koristi HiRISE za prou&#269;avanje sezonskih procesa na Crvenom planetu. &#39;.

	Hansen je kazala kako se ti oblaci obi&#269;no pojavljuju iznad Tharsisa, vulkanske visoravni koja se nalazi u sredi&amp;scaron;tu marsove zapadne hemisfere.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-26T07:42:41+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prestanak obveze vo&#382;nje danju s kratkim svjetlima</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prestanak-obveze-voznje-danju-s-kratkim-svjetlima/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prestanak-obveze-voznje-danju-s-kratkim-svjetlima/#When:07:12:30Z</guid>
      <description>U razdoblju ljetnog ra&#269;unanja vremena, odnosno od 25. o&#382;ujka (nedjelja), za vrijeme vo&#382;nje tijekom dana, na motornim vozilima ne moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. Izuzetak su motocikli i mopedi, na kojima za vrijeme vo&#382;nje danju moraju biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine. Za voza&#269;e mopeda i motocikla koji se ne pridr&#382;avanju propisane odredbe iz &#269;lanka 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, predvi&#273;ena je nov&#269;ana kazna u iznosu od 300 kuna.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-26T07:12:30+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Od sutra po&#269;inje ljetno ra&#269;unanje vremena</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/od-sutra-pocinje-ljetno-racunanje-vremena/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/od-sutra-pocinje-ljetno-racunanje-vremena/#When:08:35:56Z</guid>
      <description>Ljetno ra&#269;unanje vremena zapo&#269;inje 25. o&#382;ujka u 2,00 sata&#45; priop&#263;io je Dr&#382;avni zavod za mjeriteljstvo. Kazaljke na satu 25. o&#382;ujka u 2,00 sata treba pomaknuti za jedan sat unaprijed tako da se ra&#269;una kao 3,:00 sata. Sti&#382;u nam tako sve du&#382;i dani, a za nadati se da &#263;e biti i okupani suncem.Isto tako, ne smijemo zaboraviti spomenuti i kako od nedjelje prestaje i obveza vo&#382;nje s upaljenim svjetlima danju &amp;scaron;to je propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Me&#273;utim, napominjemo da su upaljena kratka svjetla obavezna prilikom smanjene vidljivosti danju i naravno no&#263;u.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-24T08:35:56+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Na&#353; Rovinj</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/nas-rovinj/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/nas-rovinj/#When:13:08:23Z</guid>
      <description>Rovinj gradi&#263; u Hrvatskoj, na zapadnoj obali Istre, na 45&amp;deg; 01&#39; geografske &amp;scaron;irine i 13&amp;deg; 38&#39; geografske du&#382;ine isto&#269;no od Greenwicha. Jedan je od devet gradova u Istarskoj &#382;upaniji koja pokriva gotovo cijeli istarski poluotok, i &#269;ija povr&amp;scaron;ina iznosi 2.815,09 km2 ili 5% Republike Hrvatske.
	Prema popisu stanovni&amp;scaron;tva 1991., Istarska &#382;upanija broji 204.346 stanovnika u 71.185 doma&#263;instava, gusto&#263;a naseljenosti je 73 st./km2 a prosje&#269;an broj &#269;lanova u obitelji je 2,87. Od navedenog broja stanovnika 158.726 su katolici.

	&#381;upanijski centar je Pazin, dok je najve&#263;i grad Istarske &#382;upanije Pula kao turisti&#269;ko, kulturno i gospodarsko sredi&amp;scaron;te.
	Poljoprivreda uz ribarstvo podmiruje sve &#382;upanijske potrebe, a turizam je osnovna gospodarska djelatnost s 205.000 turisti&#269;kih postelja, &amp;scaron;to &#269;ini 28% hrvatske ponude.

	Istra je &#269;udesno lijepa. Ljepotu nalazimo u sjaju prapovijesnih gradina, anti&#269;kih spomenika, u srednjovjekovnim gradi&#263;ima, u pejsa&#382;ima, moru, ljudima, selima i gradovima.
	Rovinj, prelijep gradi&#263;, biser Istarskog poluotoka, sa burnom povije&amp;scaron;&#263;u i prekrasnom sada&amp;scaron;njo&amp;scaron;&#263;u. Stari dio naselja le&#382;i na poluotoku, a grad se prvi put pominje pod nazivom Ruigno, Ruvigno, Ruginio u Cosmographiji Anonimnog Ravenjanina koji nam daje prikaz Istre u IV. i V. st.

	Grad Rovinj ima, prema popisu 1991., 12.910 stanovnika od &#269;ega 1.761 pripadnika talijanske nacionalne zajednice.

	Klima je mediteranska. Prosje&#269;na temperatura sije&#269;nja je 4,8&amp;deg;C a srpnja 22,3&amp;deg;C. Srednja godi&amp;scaron;nja temperatura iznosi 16&amp;deg;C.
	Temperatura mora je od sredine lipnja do sredine rujna vi&amp;scaron;a od 20&amp;deg;C.
	Srednja godi&amp;scaron;nja temperatura mora je 16,6&amp;deg;C.
	Prosje&#269;no osun&#269;avanje, izra&#382;eno u satima, iznosi 2.393,3. Od sredine svibnja do sredine rujna sunce sija dnevno du&#382;e od 10 sati.
	Godi&amp;scaron;nje padne 940 mm ki&amp;scaron;e a godi&amp;scaron;nji prosjek vlage iznosi 72%. Vegetacija je suptropska.

	Podru&#269;je grada Rovinja grani&#269;i s op&#263;inama Bale, Kanfanar, Sv. Lovre&#269; i Vrsar.

	U rovinjskom arhipelagu nalazi se 22 oto&#269;i&#263;a od kojih, Sv. Andrija i Sv. Katarina kao najve&#263;i i najljep&amp;scaron;i.
	Posebno vrijedni i za&amp;scaron;ti&#263;eni objekti prirode, specijalni rezervati na podru&#269;ju Rovinja su: otoci i priobalno podru&#269;je od oto&#269;i&#263;a Sv. Ivana do Dvije sestrice, more i podmorje Limskog kanala i dio Limske drage, park &amp;scaron;uma &quot;Punta Corrente&quot;, mo&#269;vara Palud, Romualdova pe&#263;ina na ju&#382;noj strani Limskog kanala i kamenolom &quot;Cave di Monfiorenzo&quot; svojevrstan geolo&amp;scaron;ki &quot;spomenik prirode&quot;.

	Bratimljeni gradovi: Adria, Camaiore (Italija) i&amp;nbsp; Leonberg (Njema&#269;ka).</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2012-03-23T13:08:23+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ljetna statistika &#45; svakog dana barem  1 napu&#353;ten pas</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/ljetna-statistika-svakog-dana-barem-1-naputen-pas/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/ljetna-statistika-svakog-dana-barem-1-naputen-pas/#When:09:13:04Z</guid>
      <description>Od 1. svibnja do 20. kolovoza Udruga prijatelja &#382;ivotinja Dr. Ivan Rosta&amp;scaron;&amp;nbsp; dobila je prijave o ukupno 133 napu&amp;scaron;tene &#382;ivotinje,&amp;nbsp; od &#269;ega je prijavljeno 91 napu&amp;scaron;tenih pasa . Od tog broja 56 su &amp;scaron;teneta, 32 odrasla&amp;nbsp; i 3 rasna psa.  Udruzi je ponu&#273;eno 15 pasa za udomljavanje, od &#269;ega 3 mje&amp;scaron;anca, 3 rasna psa i 9 &amp;scaron;teni&#263;a.  12 pasa ostavljeno je ispred prostora Udruge&amp;nbsp; ili uba&#269;eno u dvori&amp;scaron;te preko ograde improviziranog skloni&amp;scaron;ta za &#382;ivotinje. Udruzi je prijavljeno i 30 ma&#269;i&#263;a, ostavljenih na ulicama, i jo&amp;scaron; 12 ma&#269;i&#263;a ponu&#273;eno je na udomljavanje . U istom periodu, udomljeno je svega 6 odraslih pasa i 2 &amp;scaron;teni&#263;a.  Ovom broju treba pridodati jo&amp;scaron; jedan broj &#382;ivotinja, koje &#269;lanovi Udruge samoinicijativno preuzimaju sa ulica, i&amp;nbsp; uz veliki trud nastoje zbrinuti u novi dom. Naravno, svi su najosjetljiviji na &amp;scaron;teni&#263;e, no njih je i najlak&amp;scaron;e udomiti. Uz volontere, jedan dio napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja sa ulica uklanja Higijeni&#269;arski servis Tip Tip, &amp;scaron;to pove&#263;ava broj napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja u na&amp;scaron;em gradu i &#381;upaniji. Tako&#273;er, sugra&#273;ani koji ne mogu gledati napu&amp;scaron;tene &#382;ivotinje sami se pobrinu za neke od njih, i sklone ih sa ulice. U nekim naseljima , ljudi se redovno brinu za napu&amp;scaron;tene &#382;ivotinje, i pse i ma&#269;ke, i hrane ih. Prizori posuda sa vodom uz stambene zgrade tako&amp;nbsp; vi&amp;scaron;e nisu neuobi&#269;ajena pojava. Jer nisu svi ravnodu&amp;scaron;ni na patnju napu&amp;scaron;tenih&amp;nbsp; &#382;ivotinja, kako na ljetnim vru&#263;inama, tako i zimi.  &#45;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Moramo istaknuti , i zahvaliti&amp;nbsp; na&amp;scaron;em gradona&#269;elniku, gospodinu Karli&#263;u, koji&amp;nbsp; je u srpnju u ime Grada&amp;nbsp; obe&#263;ao pomo&#263;i rad na&amp;scaron;e Udruge. Sve aktivnosti na&amp;scaron;e udruge&amp;nbsp; dosad su se najve&#263;im dijelom financirale iz vlastitih sredstava volontera, tako da nam je i u&#269;inak bio vrlo ograni&#269;en. &#45;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Sva sredstva koja dobijemo, kako od Grada, ili od onih koji su u mogu&#263;nosti donirati, biti &#263;e namjenski potro&amp;scaron;ena za sterilizaciju i kastraciju napu&amp;scaron;tenih pasa i ma&#269;aka. Samo na taj na&#269;in mo&#382;e se sprije&#269;iti pretjerano razmno&#382;avanje i pojava novih napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja. Tako&#273;er svim vlasnicima &#382;ivotinja uvijek ponavljamo da steriliziraju vlastite ljubimce, jer ako su jednom uspjeli udomiti par &amp;scaron;teni&#263;a ili ma&#269;i&#263;a, ne&#263;e u tome uspjeti svaki put kad njihovi ljubimci dobiju novi pomladak &#45;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; Nagla&amp;scaron;avamo i da je bitno &#269;ipirati vlastitog ljubimca, &amp;scaron;to je i&amp;nbsp; zakonom obavezno u&#269;initi najkasnije do 13.06.2011. &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp; &#268;ipiranje bi trebalo barem malo smanjiti broj izgubljenih ali i napu&amp;scaron;tenih&amp;nbsp;&amp;nbsp; &#382;ivotinja.  &#45; Za slijede&#263;u subotu planiramo okupljanje i dru&#382;enje na&amp;scaron;ih volontera, i svih ostalih vinkova&#269;kih prijatelja &#382;ivotinja na vinkova&#269;kom izleti&amp;scaron;tu Sopot. Sve zainteresirane pozivamo da nam se pridru&#382;e slijede&#263;e subote, zajedno sa svojim ljubimcima .  &#45; Kao najpozitivniji doga&#273;aj ovog ljeta istaknuli bi uspje&amp;scaron;no&amp;nbsp; udomljavanje jednog napu&amp;scaron;tenog psa, kojeg je gospo&#273;a Dubravka Kraljevi&#263;, ina&#269;e velika za&amp;scaron;titnica &#382;ivotinja, dulje vrijeme hranila u blizini svojeg stana u Star&#269;evi&#263;evoj ulici u Vinkovcima.&amp;nbsp; Njega je udomio jedan gospodin, kojemu smo 2 mjeseca nastojali prona&#263;i odgovaraju&#263;e &amp;scaron;tene, i koji je u svoje dvori&amp;scaron;te odlu&#269;io prihvatiti ba&amp;scaron; ovog mladog i napu&amp;scaron;tenog mje&amp;scaron;anca terijera. Nadamo se da ovo ne&#263;e ostati usamljen primjer. Hvala svima koji nastoje dati svoj doprinos u zbrinjavanju napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja.  Udrugu prijatelja &#382;ivotinja mo&#382;ete kontaktirati putem maila : prijateljizivotinjavk@gmail.com&amp;nbsp; na telefon 098/165&#45;3045 i 369&#45;388, aktivnosti&amp;nbsp; udruge i &#382;ivotinje koje nudimo za udomljavanje ogla&amp;scaron;avamo na stranici udruge www.prijatelji&#45;zivotinja&#45;vinkovci.hr/, na portalu vinkovci.com.hr i putem Facebook profila Prijatelji &#382;ivotinja Realizacija Azila u Vinkovcima. &amp;nbsp; http://www.facebook.com/pages/manage/updates.php?id=180466878820&amp;amp;sent=1&amp;amp;e=0#!/event.php?eid=144440262255688&amp;amp;ref=mf &amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-08-27T09:13:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Preko logiranja do konektiranja</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/preko-logiranja-do-konektiranja/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/preko-logiranja-do-konektiranja/#When:09:16:28Z</guid>
      <description>U pro&amp;scaron;lom ste&amp;nbsp; nastavku (valjda) nau&#269;ili da bajke postoje jedino na blogu. Sudbinu i&amp;scaron;&#269;ekuju preoprezni, neoprezni i&amp;scaron;&#269;ekuju one dane u tjednu. Ne &#269;ekajte ni&amp;scaron;ta i &amp;scaron;to prije sami na&#273;ite (i zgrabite) mu&amp;scaron;ki&#263;a, ili uz pomo&#263; suvremenih sustava za navigaciju.  Ali avaj!  U ova tu&#382;na elektronska vremena do&amp;scaron;lo je dotle da se i sami elektroni me&#273;usobno odbijaju a kako li je tek te&amp;scaron;ko spojit dvije du&amp;scaron;e elektronskim putem. Jo&amp;scaron; gore je ako poku&amp;scaron;ate ostvarit sintezu zastarjelim, navodno prirodnim putem &#45;kao slu&#269;ajno se u lokalu spotaknit na lika. Uvidjet &#263;ete da likovi vi&amp;scaron;e ne vise na svakom stablu, a kamoli u lokalu, a ako i na&#273;ete na kojega &#45; vjerovatnije je da se ipak radi samo o fikusu. To je mo&#382;da nekad i bio mu&amp;scaron;ki&#263;, ali sada je biljna vrsta i jedina sinteza koju on upra&#382;njava je fotosinteza. Ako se naziru pokreti, pogledajte jel u blizini neki aparat za odr&#382;avanje &#382;ivota, poker aparat, playstation ili &amp;scaron;tatigajaznam. Opasnost: Nipo&amp;scaron;to ga ne isklju&#269;ujte sa aparata!!! On je ve&#263; spojen na svoj na&#269;in.  Dakle, da bi ste sa nekim spojili, tribate se i vi ulogirat. Da da biste se ulogirali ne smiju vam isklju&#269;it struju. Dakle, prvo pravilo za spajanje je: 1. Na vrijeme podmirite ra&#269;une za struju! Da ne ispadne da reklamiram HEP, u&amp;scaron;tedite struju na drugim stvarima. Ne kupajte se u toploj vodi, ne koristite fen, depilator, fritezu za u&amp;scaron;enke tj. peglu za kosu, aparat za varenje i sli&#269;no. To &#263;e vam ionako trebat tek kad se odlu&#269;ite a izlazak, a do toga je jo&amp;scaron; ohoho. Ako izbjegavate spajanje na internet pod parolom &quot;Volim vi&amp;scaron;e u&#382;ivo!&quot; govorite ljudima da ste tehnolo&amp;scaron;ki neobrazovani ili&amp;nbsp; da se ne snalazite u komunikaciji pisanim putem, ukratko nepismeni. Oduprite se strahovima od neuspjeha i ulogirajte &amp;scaron;to prije. &amp;nbsp;
 2. Kad ste se ulogirali, odite na Iskricu, Smokvicu, Facebook i sli&#269;no. Prvi korak je da temeljito slo&#382;ite profil. Nemojte lagat! Tu se treba ostvarit sinteza dvije sukladne du&amp;scaron;e, a to ne&#263;ete posti&#263; ako niste sukladni onome za &amp;scaron;to se predstavljate. Ili ako ve&#263; smatrate da je bolje slagat, neka ispadne da ste samo poku&amp;scaron;avali bit duhoviti ako vas jednom ulove u la&#382;i. Npr. ja sam u svome profilu napisala: &quot;Ne samo &amp;scaron;to sam djevica, nego ni dojila nisam!&quot;  3. Iskrica, forumi i &#269;etovi vam ne&#263;e prikazati jel osoba zgodna, pristojna, zdrava ili bogata, ali vam mogu otkriti koliko je ta osoba inteligentna. Vrlo je brzo i jednostavno uguglati ono &amp;scaron;to ne znate, ali za op&amp;scaron;irniji razgovor o ne&#269;emu o &#269;emu nemate pojma ve&#263; po&#269;inju te&amp;scaron;ko&#263;e, osim ako nemate logisti&#269;ku podr&amp;scaron;ku od nekoliko umre&#382;enih &#269;lanova. Ali bez brige, to jo&amp;scaron; nije postalo profitabilno u Hrvatskoj, za sada U&amp;scaron;lagirani pla&#263;aju Kineze samo da im hrane koko&amp;scaron;i na facebook Farmi. O osobi sa druge strane veze dakle vi&amp;scaron;e govori koli&#269;ina vremena koja joj je potrebna da odgovori na komentar nego njen sam komentar. Ako je pro&amp;scaron;lo vi&amp;scaron;e od dva dana, mo&#382;da ta osoba &#269;eka da vi njoj odgovorite na komentar. Zbog toga&amp;nbsp; je potrebno op&#263;enito puno &#269;ekanja pa otvorite nekoliko veza, ovladajte daktilografijom a i napi&amp;scaron;ite nekoliko kratkih komentara koje &#263;ete kopipejstat po potrebi.  4. Kad pomo&#263;u interneta upoznate srodnu du&amp;scaron;u, slijedi bolno prilago&#273;avanje na novi na&#269;in &#382;ivota &#45; real life. Ako ugledate ovakav ili sli&#269;an tekst na va&amp;scaron;em ekranu, vi ste debelo u&amp;scaron;lagirani i isklju&#269;ivanje mo&#382;e imati kobne posljedice po va&amp;scaron; &#382;ivot. (13:29 pm)Tata37: Sre&#263;iceee!  (13:30 pm)Tata37: Sre&#263;ice, jel gotov ru&#269;ak?  (13:45 pm)Tata37: Sre&#263;ice za&amp;scaron;to mi se ne javlja&amp;scaron;? ) (14:05 pm)Sre&#263;ica003: Mu&#382;i&#263;u, ne&amp;scaron;to me zajebavaju moderatori. Daj solidariziraj, reci in koju. Za mene )) (14:06 pm)Tata37: Ali sre&#263;ice, ru&#269;ak!?!? ( (14:07 pm)Sre&#263;ica003: Aj mo&amp;scaron; malo popit ovi put! Vino ti je u dje&#269;joj sobi, ispod &amp;scaron;porkih mudanti od juniora, sakriveno u majicu od keruma. (14:09 pm)Tata37: Sre&#263;iceeee! Ti mi donesiii! pliiiiz! zna&amp;scaron; da me &#382;ulja me&#273;u! (14:11 pm)Sre&#263;ica003:: Needaa mi se! Aj pliz pitaj sina. Sastavila Danica &#268;vorovi&#263; za e&#45;&#263;akule</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-31T09:16:28+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>&#352;iljkoVICa: Pitanja i odgovori u &#382;enskom &#269;asopisu koji ure&#273;uju mu&#353;karci</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/iljkovica-pitanja-i-odgovori-u-enskom-asopisu-koji-ureuju-mukarci/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/iljkovica-pitanja-i-odgovori-u-enskom-asopisu-koji-ureuju-mukarci/#When:10:27:53Z</guid>
      <description>P: Moj suprug &#382;eli probati seks utroje sa mnom i s mojom sestrom. O: Suprug vam je o&#269;ito vrlo odan. Ne mo&#382;e vas se zasititi pa &#382;eli isprobati i najbolju poslije vas &amp;minus; va&amp;scaron;u sestru. To nipo&amp;scaron;to nije problem, dapa&#269;e, obitelj &#263;e time postati prisnija. Za&amp;scaron;to ne biste uklju&#269;ili i neke sestri&#269;ne? Ako dvojite, dopustite mu da ode s nekom od va&amp;scaron;ih ro&#273;akinja, darujte mu ne&amp;scaron;to lijepo i skupo, skuhajte mu fini ru&#269;ak i ne spominjite taj oblik njegova pona&amp;scaron;anja.  P: Sa svojim suprugom nikad nisam do&#382;ivjela orgazam. O: &#381;enski orgazam je mit militantnih feministica koje mrze mu&amp;scaron;karce. Kao takav, opasan je za obiteljsko zajedni&amp;scaron;tvo i zato ga svom suprugu nemojte nikad vi&amp;scaron;e spominjati. P: Moj suprug neprestano tra&#382;i oralni seks. O: Zahtjevi va&amp;scaron;eg supruga potpuno su nesebi&#269;ni. Dapa&#269;e, oralni seks je za mu&amp;scaron;karca ekstremno bolan. Svojim inzistiranjem va&amp;scaron; suprug samo pokazuje koliko vas voli. I zato mu udovoljite. Uostalom, sperma nije samo sjajnog okusa, ve&#263; je i niskokalori&#269;na. U jednoj &#382;li&#269;ici ima i manje od 10 kalorija. Hranjiva je, poma&#382;e da o&#269;uvate figuru i daje izuzetan sjaj va&amp;scaron;oj ko&#382;i. Mu&amp;scaron;karci to dobro znaju. P: Moj suprug pre&#269;esto provodi no&#263;i sa svojim mu&amp;scaron;kim dru&amp;scaron;tvom. O: To je posve normalno pona&amp;scaron;anje i treba ga poticati. Mu&amp;scaron;karac je lovac i mora se dokazivati me&#273;u drugim mu&amp;scaron;karcima. Daleko od bilo kakvog zadovoljstva, no&#263; s de&#269;kima je vrlo stresna i povratak ku&#263;i je pravo olak&amp;scaron;anje za va&amp;scaron;eg partnera. Pogledajte samo kako je raznje&#382;en i sretan kad se vrati svom stabilnom domu. Najbolje &amp;scaron;to mo&#382;ete u&#269;initi je da mu kupite lijep i skup dar, skuhate mu fini ru&#269;ak i uop&#263;e ne spominjete taj oblik njegova pona&amp;scaron;anja. P: Moj suprug ne zna gdje se nalazi moj klitoris. O: Va&amp;scaron; klitoris nije briga va&amp;scaron;eg supruga. Ako se morate igrati njime, &#269;inite to u svoje slobodno vrijeme. Da biste pomogli obiteljskom prora&#269;unu, mo&#382;ete se i snimiti kamerom dok to radite pa potom snimku prodavati preko interneta. Krivnju zbog sebi&#269;nosti ubla&#382;it &#263;e kupovina nekog skupog dara i spremanje slasnog obroka za va&amp;scaron;eg dragog. P: Mog supruga ne zanima predigra. O: Predigra je za mu&amp;scaron;karca vrlo bolna. Ako na njoj inzistirate, to zna&#269;i da svog supruga ne volite dovoljno, jer za&amp;scaron;to bi se ina&#269;e morao toliko truditi da vas dovede u pravo raspolo&#382;enje. Napustite sve &#382;elje u tom podru&#269;ju i iskupite se kupovinom skupog i lijepog dara te kuhanjem finog ru&#269;ka. P: Kako da znam kada sam spremna za seks? O: Pitajte svog de&#269;ka, on &#263;e znati kada je pravi trenutak. Kada su ljubav i seks u pitanju, mu&amp;scaron;karci su mnogo odgovorniji, budu&#263;i da nisu emotivno konfuzni kao &#382;ene. To je dokazana &#269;injenica. P: Trebam li se upustiti u seks na prvom izlasku s nekim? O: Da. I prije, ako je mogu&#263;e. P: &amp;Scaron;to se zapravo doga&#273;a tijekom &#269;ina vo&#273;enja ljubavi? O: To potpuno ovisi o mu&amp;scaron;karcu. Va&#382;no je da zapamtite da morate raditi ono &amp;scaron;to vam on ka&#382;e bez ikakvih zapitkivanja. Ponekad od vas mo&#382;e tra&#382;iti i ne&amp;scaron;to &amp;scaron;to vam se &#269;ini malo &#269;udnim. Svejedno to u&#269;inite. P: Koliko bi dugo trebao trajati &#269;in vo&#273;enja ljubavi? O: Ne postoji prosje&#269;no vrijeme, ali sve dulje od dvije minute je dobro. Ako seks traje kra&#263;e od toga, vrlo vjerojatno vi po&#382;urujete svog mu&amp;scaron;karca. Nakon &amp;scaron;to je va&amp;scaron; partner zavr&amp;scaron;io s vo&#273;enjem ljubavi, dobit &#263;e prirodnu &#382;elju da vas naglo ostavi i ode sa svojim prijateljima igrati golf. Ili &#263;e se posvetiti nekoj drugoj aktivnosti, primjerice, odlasku s dru&amp;scaron;tvom do birtije te konzumiranjem velikih koli&#269;ina alkohola i raspravom o intimnim stvarima. Nemojte se osje&#263;ati zapostavljenom dok ga nema! Na&#273;ite si posao peru&#263;i rublje, &#269;iste&#263;i stan ili &#269;ak mo&#382;ete oti&#263;i u kupnju i kupiti mu neki skupi dar. Vratit &#263;e se kad bude spreman.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-27T10:27:53+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>ZG CINIK: Tko zuji, a tko zvrnda?</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/zg-cinik-tko-zuji-a-tko-zvrnda/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/zg-cinik-tko-zuji-a-tko-zvrnda/#When:08:37:07Z</guid>
      <description></description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-26T08:37:07+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>RA&#268;UNALNI KRIMINAL</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/raunalni-kriminal/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/raunalni-kriminal/#When:10:57:55Z</guid>
      <description>&#45;Slovenski policajci uz pomo&#263; ameri&#269;kog FBI&#45;ja otkrili su trojicu mladi&#263;a iz Maribora za koje se sumnja da su stvorili dosad najmo&#263;niji ra&#269;unalni virus na svijetu pomo&#263;u kojeg su se dokopali podataka s kreditnih kartica, lozinki za internetsko bankarstvo i drugih povjerljivih informacija, javljaju slovenski mediji. &#45;Virus je navodno ve&#263; zarazio nekoliko milijuna ra&#269;unala u cijelom svijetu.

 &#45;Istraga je trenuta&#269;no u po&#269;etnoj fazi zbog &#269;ega policija i FBI zasad ne &#382;ele davati vi&amp;scaron;e informacija o slu&#269;aju. Policija je zaplijenila i ve&#263;i broj ra&#269;unala i ra&#269;unalne opreme.

 Napali 40 banaka iz SAD&#45;a 

 &#45;Kako saznaje Delo, osumnji&#269;ena su tri Maribor&#269;ana mla&#273;a od 25 godina koji studiraju na Fakultetu za ra&#269;unalstvo. Me&#273;u zara&#382;enim su ra&#269;unalima i ona u nekim poznatim ameri&#269;kim poduze&#263;ima i u &#269;ak 40 banaka. Zbog napada na podru&#269;ju SAD&#45;a u istragu se uklju&#269;io FBI koji je svoje istra&#382;itelje poslao u Maribor.

 &#45;Prema neslu&#382;benim informacijama koje prenose svi slovenski mediji, mariborski hakeri udru&#382;ili su se sa &amp;scaron;panjolskom kompanijom Mariposa preko koje su &amp;scaron;irili virus po svijetu. Mutne radnje Maripose jo&amp;scaron; su pro&amp;scaron;le godine otkrili stru&#269;njaci kanadskog sigurnosnog poduze&#263;a Defence Intelligence, &amp;scaron;panjolskog proizvo&#273;a&#269;a antivirusnih programa Panda Security te centra Georgia Tech Information Security. Uhi&#263;enja u &amp;Scaron;panjolskoj

 &#45;&amp;Scaron;panjolska policija po&#269;etkom o&#382;ujka uhitila je trojicu osumnji&#269;enih iz Maripose. Vo&#273;a hakerske skupine bio je haker Netkario koji je sa svojim pomaga&#269;ima, Ostiatorom i Johnyloleanteom, &amp;scaron;irio viruse pomo&#263;u kojih je na ra&#269;unala instalirao programe za kra&#273;u povjerljivih podataka.</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-23T10:57:55+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Umjetni&#269;ka djela nastala kori&#353;tenjem iPad&#45;a</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/umjetnika-djela-nastala-koritenjem-ipad-a/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/umjetnika-djela-nastala-koritenjem-ipad-a/#When:09:37:21Z</guid>
      <description>Radi se prekrasno dizajniranom ure&#273;aju na tragu Appleovog iPhonea i iPod Toucha s ekranom od 9.7 in&#269;a, dostupnom s 16, 32 i 64 gigabajta prostora. Cijena? Sitnica. Zadnjih nekoliko tjedana, posebice posljednjih dana, mediji su se posvetili Appleovom tabletu. Pohvale, kritike i nade &amp;ndash; sve smo ih vidjeli i &#269;itali na raznim portalima, blogovima, o Twitteru i Facebooku bolje da i ne pri&#269;amo. Steve Jobs je prema prvim naznakama uspio prodati potrebu za iPad koji nudi&amp;hellip;

 Appleov iPad veli&#269;ine je polovice A4 papira, odnosno &amp;scaron;irok 19 , dug 25 , a debeo tek 1.3 centimetara. Tanak ure&#273;aj koji mo&#382;ete dr&#382;ati u ruci &amp;ndash; te&#382;a 0.6 kilograma?</description>
      <dc:subject>Zanimljivosti</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-22T09:37:21+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ivo Sanader i Kosor zadu&#382;ili Hrvatsku za 82 milijarde kuna</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/ivo-sanader-i-kosor-zaduili-hrvatsku-za-82-milijarde-kuna/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/ivo-sanader-i-kosor-zaduili-hrvatsku-za-82-milijarde-kuna/#When:08:10:05Z</guid>
      <description>Od Mesi&#263;a palicu predsjednika dr&#382;ave preuzima Josip Manoli&#263;, koji 17. srpnja 1991. tu poziciju napu&amp;scaron;ta, prema podacima HNB&#45;a, s utvr&#273;enim dugom od tada&amp;scaron;njih 6,5 milijardi njema&#269;kih maraka, odnosno oko 24 milijarde kuna.
  Od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. premijer je Franjo Greguri&#263;, a u njegovu mandatu javni dug pada na 23,3 milijarde kuna. Njega naslje&#273;uje Hrvoje &amp;Scaron;arini&#263; koji Vladom upravlja (uz &amp;scaron;efovanje Franje Tu&#273;mana, naravno) do 7. studenog 1993., a te godine unutarnji dug klizi na samo 19,4 milijarde kuna.  Da je Domovinski rat bio mrski neprijatelj dr&#382;avnom dugu dovoljno govori i podatak da je Nikica Valenti&#263; 7. studenog 1995. premijersku funkciju napustio s dugovanjima od 19 milijardi kuna. S prestankom rata po&#269;inje i bujanje unutarnjeg duga, &#269;emu je zna&#269;ajno pridonijela i mogu&#263;nost ja&#269;eg zadu&#382;enja u inozemstvu, pa je Zlatko Mate&amp;scaron;a od 1995. do 27. sije&#269;nja 2000. Banske dvore &amp;bdquo;po&#269;astio&amp;ldquo; javnim dugom od ukupno 46,6 milijardi kuna. Dakle, dug je u tom razdoblju vi&amp;scaron;e nego udvostru&#269;en i pove&#263;an je za 27,6 milijardi kuna. U tih ne&amp;scaron;to vi&amp;scaron;e od &#269;etiri godine Mate&amp;scaron;ina mandata dug je ve&#263; u prvoj godini, dakle 1996., narastao na 30,7 milijardi kuna, s tim da je u toj godini doma&#263;i (unutarnji) dug smanjen sa 17,7 na 17,2 milijarde kuna, ali je vanjski dug pove&#263;an sa 1,3 na 13,4 milijarde kuna. I jednom kada smo se &amp;bdquo;navukli&amp;ldquo; na inozemno zadu&#382;ivanje, nije nam bilo spasa.  Tijekom 1997. ukupni javni dug je narastao na 33,8 milijardi kuna, sljede&#263;e godine je iznosio 36 milijardi, a 1999. ve&#263; spomenutih 46,6 milijardi kuna, od &#269;ega je &#269;ak 29,8 milijardi kuna otpadalo na inozemni dug. Iznimno jakim tempom zadu&#382;ivanja nastavlja i Ivica Ra&#269;an preuzev&amp;scaron;i s koalicijom od HDZ&#45;a vlast 27. sije&#269;nja 2000. Naime, do 23. prosinca 2003. javni dug je narastao na &#269;ak 79,8 milijardi kuna, dakle za 33,2 milijarde kuna.  Ironi&#269;no je da je jedino smjena vlasti mogla omogu&#263;iti Hrvatskoj nastavak zadu&#382;ivanja u inozemstvu, jer je zbog Tu&#273;manove politike me&#273;unarodna financijska zajednica prijetila postavljanjem &amp;bdquo;crvene rampe&amp;ldquo; Mate&amp;scaron;i. Od 2000. nadalje po&#269;inje iznimno rasti i dug stanovni&amp;scaron;tva i poduze&#263;a, jer je doma&#263;im i stranim bankama tako&#273;er bio olak&amp;scaron;an transfer novca iz inozemstva, ali to je samo nali&#269;je pri&#269;e o rastu dr&#382;avnoga duga.
  Gledano prema godinama u Ra&#269;anovu mandatu, ve&#263; u 2000. je javni dug s 46,6 milijardi narastao na 59,3 milijarde kuna, idu&#263;e godine ta brojka iznosi 65,3 milijarde, 2002. se penje na 71,1 milijardi i, kao &amp;scaron;to smo ve&#263; kazali, 2003. zavr&amp;scaron;ava na 79,8 milijardi kuna. Potom dolazi era Ive Sanadera koji u &amp;scaron;est godina vladanja pove&#263;ava javni dug na 118 milijardi kuna, odnosno za 38 milijardi kuna, a Jadranka Kosor, koja je preuzela vlast 7. srpnja 2009. &#263;e, prema sada&amp;scaron;njim projekcijama, javni dug u 2010. pove&#263;ati na 128 milijardi kuna.  Dakle, Jadranka Kosor &#263;e u jednoj godini pove&#263;ati javni dug za najmanje 10 milijardi kuna, a Sanader i Kosor su tako zajedno u sedam godina mandata HDZ&#45;a pove&#263;ali javni dug za 48 milijardi kuna.  Pri tome treba znati da u taj dug ukupnog iznosa oko 128 milijardi kuna za 2010. godinu nisu ura&#269;unati minusi HAC&#45;a, dr&#382;avna jamstva (posebno brodogradnja), preostali dug umirovljenicima, neke kapitalne investicije i jamstva HBOR&#45;a, jer tada ukupni javni dug (prema podacima Ministarstva financija iz o&#382;ujka ove godine) iznosi &#269;ak 161,4 milijarde, &amp;scaron;to zna&#269;i da je od 2003. do o&#382;ujka ove godine, u mandatu Sanadera i Jadranke Kosor, javni dug pove&#263;an &#269;ak 82 milijarde kuna.  Kako &#263;e u odnosu na o&#382;ujak dug do kraja godine porasti jo&amp;scaron; oko osam milijardi kuna, to zna&#269;i da se radi o pove&#263;anju od &#269;ak 90 milijardi kuna. No, iz te cifre ipak treba isklju&#269;iti dugove HBOR&#45;a koje ta banka ipak uspije vratiti u cijelosti, no i tada ispada da se radi o pove&#263;anju javnoga duga od 80 milijardi kuna u sedam godina mandata Sanadera i Jadranke Kosor.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-19T08:10:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Kratice koje &#382;ivot zna&#269;e u svakodnevnom &#382;ivotu ili surfanju webom</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/kratice-koje-ivot-znae-u-svakodnevnom-ivotu-ili-surfanju-webom/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/kratice-koje-ivot-znae-u-svakodnevnom-ivotu-ili-surfanju-webom/#When:14:33:05Z</guid>
      <description>Kratice koje smo prikupili:   &amp;bull; HTTP &#45; Hypertext Transfer Protocol&amp;bull; Hz &#45; Hertz&amp;bull; IAB &#45; Internet Activities Board&amp;bull; IANA &#45; Internet Assigned Numbers Authority&amp;bull; ICMP &#45; Internet Control Message Protocol&amp;bull; IDN &#45; Integrated Digital Network&amp;bull; IDP &#45; Initial Domain Part&amp;bull; IDRP &#45; Inter&#45;Domain Routing Protocol&amp;bull; IDSL &#45; ISDN Digital Subscriber Line&amp;bull; PID &#45; Protocol IDentifier&amp;bull; PING &#45; Packet INternet Groper&amp;bull; PLCP &#45; Physical Layer Convergence Protocol&amp;bull; PMP &#45; Point to Multipoint&amp;bull; POPS &#45; Points of Presence&amp;bull; POTS &#45; Plain Old Telephone Service&amp;bull; PPP &#45; Point&#45;to&#45;Point Protocol&amp;bull; PRI &#45; Primary Rate Interface&amp;bull; PSTN &#45; Public Switched Telephone Network&amp;bull; PTT &#45; Post, Telephone, and Telegraph&amp;bull; PVCC &#45; Permanent Virtual Channel Connec&#45;tion&amp;bull; PVPC &#45; Permanent Virtual Path Connection&amp;bull; Q&#45;Factor &#45; Quality for JPEG&amp;bull; RF &#45; Radio Frequency&amp;bull; RGB &#45; Red&#45;Green&#45;Blue&amp;bull; RIP &#45; Routing Information Protocol&amp;bull; RMON &#45; Remote Monitoring
&amp;bull; SA &#45; Source Address&amp;bull; SAP &#45; Service Access Point&amp;bull; SCP &#45; System control Processor&amp;bull; SCSI &#45; Small Computer Systems Interface&amp;bull; SDH &#45; Synchronous Digital Hierarchy&amp;bull; SDLC &#45; Synchronous Data Link Control
&amp;bull; SDU &#45; Service Data Unit&amp;bull; SFD &#45; Start of Frame Delimiter&amp;bull; SLIP &#45; Serial Line IP&amp;bull; SMDS &#45; Switched Multimegabit Data Service&amp;bull; SMTP &#45; Simple Mail transfer Protocol&amp;bull; SNA &#45; Systems Network Architecture
&amp;bull; SNMP &#45; Simple Network Management Proto&#45;col&amp;bull; SONET &#45; Synchronous Optical Network&amp;bull; SS &#45; Switching System&amp;bull; Tbps &#45; Terabits per second&amp;bull; TCP &#45; Transmission Control Protocol&amp;bull; TCP/IP &#45; Transmission Control Proto&#45;col/Internet Protocol&amp;bull; TFTP &#45; Trivial File Transfer Protocol&amp;bull; TLD &#45; Top&#45;Level Domain&amp;bull; TM &#45; Traffic Management&amp;bull; UART &#45; Universal Asynchronous Re&#45;ceiver/Transmitter&amp;bull; UNI &#45; User&#45;to&#45;Network Interface&amp;bull; UPS &#45; Uninterruptable Power Supply&amp;bull; UTP &#45; Unshielded Twisted Pair&amp;bull; VCC &#45; Virtual Channel Connection&amp;bull; VDT &#45; Video Display Terminal&amp;bull; VIC &#45; Video Conferencing&amp;bull; VLAN &#45; Virtual LAN
&amp;bull; VoIP &#45; Voice over IP&amp;bull; VPN &#45; Virtual Private Network&amp;bull; VTOA &#45; Voice and Telephony over ATM&amp;bull; WAN &#45; Wide Area Network&amp;bull; WipLL &#45; Wireless Internet Protocol Local Loop&amp;bull; WWW &#45; World Wide Web
&amp;bull; PAP &#45; Password Authentication Protocol&amp;bull; PCM &#45; Pulse Code Modulation&amp;bull; PCN &#45; Personal Communications Network&amp;bull; PD &#45; Propagation Delay&amp;bull; ACK &#45; Acknowledgement&amp;bull; ADSL &#45; Asymetric Digital Subscriber Line&amp;bull; ANSI &#45; American National Standards Institute&amp;bull; ARP &#45; Address Resolution Protocol&amp;bull; ARPANET &#45; Advanced Research Projects Agency Network&amp;bull; ASCII &#45; American Standard Code for Informa&#45;tion Interchange&amp;bull; ATM &#45; Asynchronous Transfer Mode&amp;bull; ATMARP &#45; ATM Address Resolution Protocol&amp;bull; AUI &#45; Attachment Unit Interface&amp;bull; BER &#45; Basic Encoding Rules (ASN.1)&amp;bull; BGP &#45; Border Gateway Protocol&amp;bull; BIP &#45; Bit Interleaved Parity&amp;bull; B&#45;ISDN &#45; Broadband Integrated Services Digi&#45;tal Network&amp;bull; BOM &#45; Begining of Message&amp;bull; BPDU &#45; Bridge Protocol Data Unit&amp;bull; bps &#45; bits per second&amp;bull; BRI &#45; Basic Rate Interface&amp;bull; BSS &#45; Broadband Switching System&amp;bull; CAC &#45; Connection Admission Control&amp;bull; CCS &#45; Common Channel Signaling&amp;bull; CCSS7 &#45; Common Channel Signaling System 7&amp;bull; CEC &#45; Common Equipment Card&amp;bull; CEI &#45; Connection Endpoint Identifier (UNI 3.0)&amp;bull; CIP &#45; Classical IP over ATM&amp;bull; CIX &#45; Commercial Internet Exchange&amp;bull; CLIP &#45; Classical IP&amp;bull; CMIP &#45; Common Management Information Protocol&amp;bull; CMYK &#45; Cyan&#45;Magenta&#45;Yellow&#45;Black&amp;bull; Codec &#45; Coder/Decoder&amp;bull; CSU &#45; Channel Service Unit&amp;bull; D/A &#45; Digital to analog conversion&amp;bull; DAT &#45; Digital Audio Tape&amp;bull; DCC &#45; Data Country Code&amp;bull; DHCP &#45; Dynamic Host Configuration Protocol&amp;bull; ELAN &#45; Emulated LAN (ATM Forum LANE)&amp;bull; EOM &#45; End of Message&amp;bull; ESF &#45; Extended Super Frame&amp;bull; ESI &#45; End System Identifier&amp;bull; FCS &#45; Frame Check Sequence&amp;bull; FD &#45; Frame Discard&amp;bull; FEC &#45; Forward Error Correction&amp;bull; FIFO &#45; First&#45;In, First&#45;Out&amp;bull; FO &#45; Fiber Optics&amp;bull; FR &#45; Frame Relay&amp;bull; FR&#45;SSCS &#45; Frame Relay Service Specific Convergence Sublayer&amp;nbsp;&amp;bull; STP &#45; Shielded Twisted Pair&amp;bull; TA &#45; Terminal Adapter&amp;bull; TACS &#45; Total Access Communications System&amp;bull; GB &#45; GigaByte&amp;bull; Gbps &#45; Gigabit per second&amp;bull; GUI &#45; Graphical User Interface&amp;bull; HDLC &#45; High speed Data Link Control&amp;bull; HDSL &#45; High&#45;bit&#45;rate Digital Subscriber Line&amp;bull; HSCSD &#45; High Speed Circuit Switched Data&amp;bull; HSSI &#45; High Speed Serial Interface&amp;bull; IDU &#45; Interface Data Unit (UNI 3.0)&amp;bull; IESG &#45; Internet Engineering Steering Group&amp;bull; IGMP &#45; Internet Group Management Protocol&amp;bull; IGP &#45; Internal (Interior) Gateway Protocol&amp;bull; IGRP &#45; Internal (Interior) Gateway Routing Protocol&amp;bull; IN &#45; Intelligent Network&amp;bull; I/O &#45; Input/Output&amp;bull; IP &#45; Internet Protocol&amp;bull; IPI &#45; Intelligent Peripheral Interface&amp;bull; IPX &#45; Internet Packet Exchange&amp;bull; ISDN &#45; Integrated Services Digital Network&amp;bull; ISO &#45; International Standards Organization&amp;bull; ISOC &#45; Internet Society&amp;bull; ISP &#45; Internet Service Provider&amp;bull; ISSI &#45; Inter&#45;Switching System Interface&amp;bull; ITU &#45; International Telecommunications Union (formerly CCITT)&amp;bull; JPEG &#45; Joint Photographic Experts Group&amp;bull; Kbps &#45; Kilo bits per second&amp;bull; KHz &#45; Kilohertz&amp;bull; LAN &#45; Local Area Network&amp;bull; LANE &#45; LAN Emulation (ATM Forum)&amp;bull; LAPB &#45; Link Access Protocol B&#45;Channel&amp;bull; LEC &#45; LAN Emulation Client or Local Ex&#45;change Carrier&amp;bull; LECS &#45; LAN Emulation Configuration Server&amp;bull; LES &#45; LAN Emulation Server&amp;bull; LIFO &#45; Last&#45;in, First&#45;Out&amp;bull; LIS &#45; Logical IP Subnet&amp;bull; LLC &#45; Logical Link Control&amp;bull; LSB &#45; Least Significant Bit&amp;bull; LTE &#45; Line Terminating Equipment&amp;bull; LUNI &#45; LAN Emulation UNI&amp;bull; MAC &#45; Media Access Control&amp;bull; MAN &#45; Metropolitan Area Network&amp;bull; MBONE &#45; Multi&#45;Media Backbone&amp;bull; Mbps &#45; Megabits (millions of bits) per second&amp;bull; MCS &#45; Multicast Server&amp;bull; MDF &#45; Main Distribution Frame&amp;bull; MID &#45; Message IDentifier&amp;bull; MJPEG &#45; Motion JPEG&amp;bull; MPEG &#45; Motion Picture Experts Group&amp;bull; MSB &#45; Most Significant Bit&amp;bull; NAU &#45; Network Access Unit&amp;bull; NCC &#45; Network Control Center&amp;bull; NDIS &#45; Network Driver Interface Specification&amp;bull; NE &#45; Network Element&amp;bull; NETBIOS &#45; Network Basic Input/Output Sys&#45;tem&amp;bull; NHRP &#45; Next Hop Resolution Protocol&amp;bull; NHS &#45; Next Hop Server&amp;bull; NIC &#45; Network Interface Card&amp;bull; NIU &#45; Network Interface Unit&amp;bull; NIWF &#45; Network Interworking Function&amp;bull; NLPID &#45; Network Layer Protocol ID&amp;bull; NM &#45; Network Management&amp;bull; NMCC &#45; Network Management Control Center&amp;bull; NME &#45; Network Management Entity&amp;bull; NML &#45; Network Management Layer&amp;bull; NMS &#45; Network Management Station&amp;bull; DIP &#45; Dual In&#45;Line Package Switch&amp;bull; DLC &#45; Data Link Control&amp;bull; DLCI &#45; Data Link Connection Identifier&amp;bull; DMS &#45; Digital Multiplex System&amp;bull; DNS &#45; Domain Name Service&amp;bull; DSAP &#45; Destination Service Access Point&amp;bull; DSL &#45; Digital Subscriber Line&amp;bull; DSLAM &#45; Digital Subscriber Line Access Mul&#45;tiplexer&amp;bull; DS&#45;0 &#45; Digital Signal (Level 0)&amp;bull; DSU &#45; Data Service Unit&amp;bull; DTE &#45; Data Terminal Equipment&amp;bull; DTL IE &#45; Designated Transit List Information Ethernet&amp;bull; DVMA &#45; Direct Virtual Memory Access&amp;bull; DXI &#45; Data Exchange Interface&amp;bull; DXI &#45; Digital Exchange Interface&amp;bull; EDI &#45; Electronic Data Interchange&amp;bull; &amp;bull; OS &#45; Operating System&amp;bull; PAD &#45; Packet Assembler/Disassembler&amp;bull; NSAP &#45; Network Layer Service Access Point&amp;bull; ODI &#45; Open Data Link Interface&amp;bull; ONA &#45; Open Network Architecture&amp;bull; OOF &#45; Out of Frame&amp;bull; NNI &#45; Network&#45;to&#45;Network Interface&amp;bull; PDU &#45; Packet Data Unit&amp;bull; PDU &#45; Protocol Data Unit&amp;bull; HTML &#45; Hypertext</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-09T14:33:05+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Suradnja bez granica &#8211; Ma&#273;arsko&#45;hrvatska  stru&#269;na akademija za zapo&#353;ljavanje</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/suradnja-bez-granica-maarsko-hrvatska-struna-akademija-za-zapoljavanje/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/suradnja-bez-granica-maarsko-hrvatska-struna-akademija-za-zapoljavanje/#When:09:03:38Z</guid>
      <description>U sklopu IPA prekograni&#269;nog programa Ma&#273;arska&#45; Hrvatska zapo&#269;ela je provedba projekta &amp;bdquo;Suradnja bez granica &#45; Ma&#273;arsko&#45;hrvatska stru&#269;na akademija za zapo&amp;scaron;ljavanje&amp;ldquo;, koji je jedan od 42 odabrana projekta iz tog programa. Hrvatski zavod za zapo&amp;scaron;ljavanje Podru&#269;na slu&#382;ba Vinkovci jedan je od &#269;etiri partnera s hrvatske strane, a nositelj projekta tj. glavni korisnik je Zavod za zapo&amp;scaron;ljavanje ju&#382;nog Zadunavlja iz Pe&#269;uha.
 Ostali partneri na projektu su: Zavod za zapo&amp;scaron;ljavanje sjevernog Zadunavlja iz Szombathelya, Podru&#269;ne slu&#382;be Hrvatskog zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje iz, Kri&#382;evaca, &#268;akovca i Osijeka. Suradnik na projektu je Ma&#273;arsko&#45;hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Ukupan iznos prora&#269;una je 189.272,22 EUR od &#269;ega Europska unija sufinancira 85%, a projekt &#263;e trajati do 31. o&#382;ujka 2011. godine.
 Program se provodi u pograni&#269;nim &#382;upanijama s obiju strana granica (s ma&#273;arske strane &#382;upanije Zala, Somogy i Baranya, a na hrvatskoj strani Me&#273;imurska, Koprivni&#269;ko&#45;kri&#382;eva&#269;ka, Viroviti&#269;ko&#45;podravska, Osje&#269;ko&#45;baranjska, Vara&#382;dinska, Bjelovarsko&#45;bilogorska, Po&#382;e&amp;scaron;ko&#45;slavonska i Vukovarsko&#45;srijemska &#382;upanija.
 
 Op&#263;i cilj projekta &amp;bdquo;Suradnja bez granica &amp;ndash; Ma&#273;arsko&#45;hrvatska stru&#269;na akademija za zapo&amp;scaron;ljavanje&amp;ldquo; je razvijanje integriranog hrvatsko&#45;ma&#273;arskog tr&#382;i&amp;scaron;ta rada u prekograni&#269;nom podru&#269;ju kojim &#263;e se osigurati mogu&#263;nost za usporedbu sustava alata politike zapo&amp;scaron;ljavanja.&amp;nbsp; Dugoro&#269;ni je cilj Programa podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na intenzivnim dru&amp;scaron;tveno&#45;gospodarskim vezama izme&#273;u dviju strana u pograni&#269;nom podru&#269;ju te promicanje uspje&amp;scaron;nog upravljanja prirodnom i kulturnom ba&amp;scaron;tinom. Tijekom projekta provest &#263;e se osam radionica akademije stru&#269;njaka na razli&#269;ite teme u vezi zapo&amp;scaron;ljavanja i politike zapo&amp;scaron;ljavanja u prekograni&#269;nom podru&#269;ju, konferencija o politici zapo&amp;scaron;ljavanja te po&#269;etna i zavr&amp;scaron;na konferencija projekta. Izradit &#263;e se &#269;etiri stru&#269;ne studije o zapo&amp;scaron;ljavanju u prekograni&#269;nom podru&#269;ju, metodolo&amp;scaron;ki priru&#269;nik i priru&#269;nik s primjerima dobre prakse, te op&#263;eniti priru&#269;nik u kojem &#263;e se nalaziti opis projekta i skra&#263;eni sadr&#382;aj sve &#269;etiri stru&#269;ne studije i drugih rezultata projekta. Tako&#273;er, biti &#263;e izra&#273;ena zajedni&#269;ka dvojezi&#269;na web stranica koja &#263;e slu&#382;iti kao info&#45;komunikacijska baza i na kojoj &#263;e se nalaziti dokumenti izra&#273;eni tijekom projekta.
 &amp;nbsp;
 Ugovor o sufinanciranju potpisan je 19. travnja 2010. godine izme&#273;u glavnog korisnika: Zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje ju&#382;nog Zadunavlja i upraviteljskog tijela: ma&#273;arske Nacionalne razvojne agencije, nakon &#269;ega su se po&#269;ele obavljati prve aktivnosti u projektu. Sredinom lipnja odr&#382;ana je Konferencija otvaranja u Pe&#269;uhu, te 1. radionica u Zalaegerszegu, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih ustanova partnera u projektu.&amp;nbsp; Tema te radionice bila je Uloga pakta za zapo&amp;scaron;ljavanje u politici zapo&amp;scaron;ljavanja na lokalnoj razini, te zapo&amp;scaron;ljavanje civilnog dru&amp;scaron;tva u ruralnim podru&#269;jima, odnosno, predstavljena su iskustva programa javnih radova u lokalnim sredinama tog dijela Ma&#273;arske.
 Druga radionica odr&#382;ana je 30. lipnja u Harkanju u Republici Ma&#273;arskoj, s temom Mogu&#263;nosti obrazovanja i potpore u Ju&#382;no Zadunavskom regionalnom zavodu za zapo&amp;scaron;ljavanje, kao i o mogu&#263;nostima obrazovanja na tom podru&#269;ju u drugim institucijama, te uslugama koje se nude u tom Zavodu za zapo&amp;scaron;ljavanje vezano za tra&#382;enje posla, prijave na evidenciju, pove&#263;anja mogu&#263;nosti za zaposlenje, i ostalim uslugama vezanim za tr&#382;i&amp;scaron;te radne snage.
 Sljede&#263;a radionca odr&#382;at &#263;e se koncem kolovoza u Zalaegerszegu u Republici Ma&#273;arskoj, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje Podru&#269;ne slu&#382;be Vinkovci radionica &#263;e se odr&#382;ati po&#269;etkom prosinca, s temom Zapo&amp;scaron;ljavanje osoba s invaliditetom, poticaji i primjeri dobre prakse.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-08T09:03:38+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pogledajte &#353;to se najvi&#353;e isplati studirati u Hrvatskoj</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/#When:07:54:48Z</guid>
      <description>&amp;Scaron;to je danas isplativo studirati, odnosno nakon zavr&amp;scaron;etka kojih fakulteta se mo&#382;e na&#263;i posao, a koja je diploma, na &#382;alost, put prema birou ili slabo pla&#263;enim poslovima?
 Tema je, naravno, kompleksna i jednostavnog odgovora nema, s obzirom na razli&#269;ite afinitete, kao i to da omjer ulo&#382;enog i dobivenog nije uvijek najpravedniji jer zavr&amp;scaron;avanje zahtjevnog fakulteta &#269;esto ne jam&#269;i adekvatno pla&#263;en posao.
 Usporedbom podataka Hrvatskog zavoda za zapo&amp;scaron;ljavanje i analizom tr&#382;i&amp;scaron;ta rada portala Moj posao, Slobodna Dalmacija je poku&amp;scaron;ala barem malo pribli&#382;iti odgovor.
 Dakle, da na birou gotovo uop&#263;e nema lije&#269;nika specijalista, zbog &#269;ega neke bolnice muku mu&#269;e s popunjavanjem nedostaju&#263;eg kadra, kao i da tr&#382;i&amp;scaron;te rada vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike.
 Toga kadra na Zavodu gotovo i nema, zbog &#269;ega &amp;scaron;kole imaju problema s organiziranjem nastave, a iznimno lo&amp;scaron;e stanje je, primjerice, u Zadru, gdje je po&#269;etkom godine profesora matematike tra&#382;ilo 15 &amp;scaron;kola, ali na Zavod se ve&#263; nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stru&#269;njak koji bi mogao ili &#382;elio predavati u &amp;scaron;koli.
 Analiti&#269;ari takvo stanje tuma&#269;e time &amp;scaron;to je rije&#269; o te&amp;scaron;kim fakultetima, a pla&#263;a koja se nudi u prosvjeti i nije ba&amp;scaron; velika, pa studenti radije odaberu in&#382;enjerski smjer. Podaci sa Zavoda govore kako profesori op&#263;enito kratko borave na birou jer je njihova stopa zapo&amp;scaron;ljavanja visoka, a iznimka su, prema statistici s kraja svibnja, jedino profesori hrvatskog jezika i tjelesne i zdravstvene kulture koji su se svrstali na crnu ljestvicu deset zanimanja kojih je najvi&amp;scaron;e u evidenciji Zavoda.
 Na toj ljestvici su se, iznena&#273;uju&#263;e, na&amp;scaron;li i diplomirani in&#382;enjeri elektrotehnike, koji su donedavno lako nalazili posao, o &#269;emu govori i jedan od na&amp;scaron;ih studenata. Ekonomisti najte&#382;e dolaze do posla
 &amp;nbsp;
 Kad steknete ova zvanja, te&amp;scaron;ko &#263;ete do posla:
 1. diplomirani ekonomist
 2. diplomirani pravnik
 3. novinar
 4. diplomirani ekonomist za financije
 5. profesor hrvatskog jezika
 6. voditelj nabave i prodaje
 7. profesor tjelesne i zdravstvene kulture
 8. diplomirani ekonomist za marketing
 9. diplomirani in&#382;enjer elektrotehnike
 10. diplomirani ekonomist menad&#382;menta</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-07-07T07:54:48+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gospodarstvo na dnevnom redu &#381;upanijske skup&#353;tine</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/gospodarstvo-na-dnevnom-redu-zupanijske-skupstine/#When:17:02:43Z</guid>
      <description>Od 1326 gospodarskih subjekata, koliko ih djeluje na podru&#269;ju vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanje, osam je velikih poduze&#263;a, a sve ostalo su male i srednje tvrtke, te oko 3 tisu&#263;e obrtnika. Re&#269;eno je to, izme&#273;u ostaloga, na sjednici &#382;upanijske skup&amp;scaron;tine. Vije&#263;nici su naime razmatrali informaciju o aktivnostima i realizaciji Programa poticanja malog gospodarstva.

	Prema rije&#269;ima resornog pro&#269;elnika, Nenada Jerkovi&#263;a, unazad 10 godina u malo gospodarstvo je ubrizgano oko 700 kredita i po toj osnovi zaposleno je oko 3 tisu&#263;e radnika. Ina&#269;e, &#382;upanija je potpisala ugovor za razvoj malog i srednjeg poduzetni&amp;scaron;tva s trima bankama. Rije&#269; je o iznimno povoljnom kreditu, s kamatnom stopom od 3,20 do 4,50%.</description>
      <dc:subject>Politika</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T17:02:43+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Agrokoru 80 milijuna vrijedan ugovor s Virom i Sladoranom</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/agrokoru-80-milijuna-vrijedan-ugovor-s-virom-i-sladoranom/#When:14:13:03Z</guid>
      <description>Sve tri tvrtke koje &#263;e proizvoditi za &amp;scaron;e&#263;erane u vlasni&amp;scaron;tvu Vira &#269;lanice su Todori&#263;evog koncerna Agrokor. Ukupno &#263;e se &amp;scaron;e&#263;ernom repom, za potrebe ovih &amp;scaron;e&#263;erana, zasijati 3970 hektara, od &#269;ega 2100 u Belju, tisu&#263;u u Vupiku i 870 hektara u PIK&#45;u Vinkovci . Predsjednik Uprave Belja Goran Pajni&#263; rekao je kako se vrijednost danas potpisanog ugovora procjenjuje na vi&amp;scaron;e od 80 milijuna kuna. Dodao je kako je Belje pro&amp;scaron;le godine na povr&amp;scaron;ini od 1500 hektara za &amp;scaron;e&#263;eranu Viro proizvelo 116.300 tona &amp;scaron;e&#263;erne repe.

	Napomenuo je kako se potpisivanjem ugovora &#382;eli pokazati kako i u te&amp;scaron;kim trenutcima za poljoprivredu mo&#382;e postojati konkurentna proizvodnja te dati potpora hrvatskoj prehrambeno&#45;prera&#273;iva&#269;koj industriji finaliziranjem proizvoda doma&#263;eg ratarstva u njihovim kapacitetima.

	Predsjednik Uprave &amp;scaron;e&#263;erane Viro &#381;eljko Zadro rekao je kako se ove godine u &#382;upanjskoj i viroviti&#269;koj &amp;scaron;e&#263;erani planira sjetva 24.000 hektara &amp;scaron;e&#263;erne repe, a o&#269;ekuje se ukupna proizvodnja od oko 160.000 tona &amp;scaron;e&#263;era. Ocijenio je kako su &amp;scaron;e&#263;er i duhan jedine dvije kulture u kojima se hrvatska proizvodnja uklapa u europske statistike.

	Na novinarski upit zna&#269;i li da s osje&#269;kom &amp;scaron;e&#263;eranom Kandit premijer uop&#263;e nisu vo&#273;eni pregovori, ili su vo&#273;eni ali nisu uspje&amp;scaron;no okon&#269;ani, Pajni&#263; je odgovorio kako tvrtka prati razvoj doga&#273;anja oko osje&#269;ke &amp;scaron;e&#263;erane te &amp;ldquo;da su u pregovorima&amp;rdquo;, o &#269;emu &#263;e se odlu&#269;iti u idu&#263;em razdoblju.

	Potvrdio je da je Belje prethodnih godina sura&#273;ivalo s osje&#269;kom &amp;scaron;e&#263;eranom, ali u manjem obimu nego s viroviti&#269;kom i &#382;upanjskom.</description>
      <dc:subject>Gospodarstvo</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-31T14:13:03+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Gastro 2010. Vinkovci</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/gastro-2010.-vinkovci/#When:16:34:00Z</guid>
      <description>Natjecanje gastro odr&#382;ava se od 1980. godine, a sudjeluju u&#269;enici ugostiteljsko&#45;turisti&#269;kih &amp;scaron;kola iz cijele Hrvatske i iz inozemstva. Na ovogodi&amp;scaron;nji Gastro do&amp;scaron;la i &amp;scaron;kola iz Wellesa. Prije dolaska na ovo natjecanje, u&#269;enici su morali pro&#263;i &amp;scaron;kolske i regionalne kvalifikacije.&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-30T16:34:00+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Mirkova&#269;ka O&#352; pretijesna za sve u&#269;enike</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/mirkovacka-os-pretijesna-za-sve-ucenike/#When:07:30:18Z</guid>
      <description>Osnovna &amp;scaron;kola Nikole Tesle u vinkova&#269;kom prigradskom naselju Mirkovcima mo&#382;e se pohvaliti da svake godine ima sve vi&amp;scaron;e prva&amp;scaron;i&#263;a, ali tu nastaje i problem jer u postoje&#263;oj zgradi nema dovoljno prostora.

	Nema mjesta za 43 &#273;aka
	
	Trenuta&#269;no &amp;scaron;kola ima 236 u&#269;enika raspore&#273;enih u 17 razreda, iz nje &#263;e na kraju &amp;scaron;kolske godine iza&#263;i 20 osma&amp;scaron;a, ali &#263;e u rujnu u&#263;i 46 prva&amp;scaron;i&#263;a pa valja oformiti tri nova razreda jer ovdje gotovo polovica u&#269;enika poha&#273;a nastavu prema srpskom programu.
	
	&amp;ndash; Imamo projekt za novu &amp;scaron;kolu kroz program CEB VII Europske unije, ali se on realizira tek od sljede&#263;e godine pa do tada moramo na&#263;i prostor za nove razrede. S Gradom smo se dogovarali o tomu da se adaptira potkrovlje zgrade i urede dvije ili tri prostorije, ali re&#269;eno nam je da nema novca pa predla&#382;u potkrovlje Mjesnog odbora ili putovanje u pet kilometara udaljenu &amp;scaron;kolu u Vinkovcima. Ve&#263; sad je problem s prostorom jer imamo i pred&amp;scaron;kolu za budu&#263;e prva&amp;scaron;i&#263;e, koji dolaze triput na tjedan poslije 17 sati jer druga&#269;ije nismo mogli organizirati &amp;ndash; ka&#382;e ravnatelj Anto Vidovi&#263; i dodaje kako su roditelji ogor&#269;eni ve&#263; pri samom spomenu da bi prva&amp;scaron;i&#263;i morali putovati u Vinkovce. Pita se i tko &#263;e to odrediti koje &#263;e dijete putovati, a koje &#263;e i&#263;i u &amp;scaron;kolu u Mirkovcima.
	
	&amp;ndash; Moje dijete sigurno ne&#263;e i&#263;i u Vinkovce jer da smo to htjeli, ne bismo se doselili u Mirkovce. Grad mora znati da ovdje ima puno branitelja kojima je dr&#382;ava pomogla pri kupnji ku&#263;a i na&amp;scaron;a djeca imaju pravo i&#263;i u &amp;scaron;kolu koja im nije pet kilometara udaljena od ku&#263;a. Grad ka&#382;e da nema novca, a ako za djecu nema, za &amp;scaron;to ima &amp;ndash; ogor&#269;en je Anto Jakovljevi&#263;, roditelj dvoje djece u mirkova&#269;koj &amp;scaron;koli i vije&#263;nik Gradskog vije&#263;a, gdje je ve&#263; nekoliko puta pokretao to pitanje.
	
	Smatra da je najbolje rje&amp;scaron;enje adaptacija potkrovlja, a smje&amp;scaron;taj u potkrovlju Mjesnog odbora ili putovanje u Vinkovce roditelji sigurno ne bi prihvatili.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-23T07:30:18+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Prijatelji &#382;ivotinja protiv lovaca koji ubijaju napu&#353;tene &#382;ivotinje</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/prijatelji-zivotinja-protiv-lovaca-koji-ubijaju-napustene-zivotinje/#When:08:38:16Z</guid>
      <description>VINKOVCI &#45; Tridesetak &#269;lanova vinkova&#269;kih i osje&#269;kih udruga za za&amp;scaron;titu &#382;ivotinja danas je sredi&amp;scaron;tu vinkova&#269;kog prigradskog naselja Mirkovci prosvjedovalo zbog najave mjesnog lova&#269;kog dru&amp;scaron;tva &quot;Jelen&quot; da &#263;e svake nedjelje u o&#382;ujku ubijati &#382;ivotinje koje zateknu u lovi&amp;scaron;tu.

	
	&amp;nbsp;&#45; Ovim prosvjedima koje &#263;emo provoditi svake nedjelje u ovom mjesecu, &#382;elimo sprije&#269;iti ubijanje napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja i inicirati izmjenu zakona koji omogu&#263;ava lovcima da neke &#382;ivotinje proglase &amp;scaron;teto&#269;inama i time dobijaju pravo da ih ubijaju. Pro&amp;scaron;le nedjelje smo to uspjeli, valjda &#263;emo i ove &#45; ka&#382;e Vlatka Tu&#269;ek, tajnica vinkova&#269;ke udruge Prijatelji &#382;ivotinja dr Ivan Rosta&amp;scaron;, organizator prosvjeda dodaju&#263;i da prosvjednici i drugi gra&#273;ani mogu potpisati peticiju kojom tra&#382;e hitnu reformu veterinarske inspekcije i ve&#263;u za&amp;scaron;titu &#382;ivotinja kako bi se onemogu&#263;ilo bilo kome ubijanje &#382;ivotinja.
	
	Ujedno se zala&#382;u za otvaranje azila za napu&amp;scaron;tene &#382;ivotinje kojega u Vinkovcima nema, a prema procjeni Prijatelja &#382;ivotinja u Vukovarsko&#45;srijemskoj &#382;upaniji je mo&#382;da i 2000 napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotonja i pasa lutalica. Prosvjednici su se nakon zadr&#382;avanja ispred zgrade mjesnog odbora Mirkovci uputili do zgrade gdje je uprava Lova&#269;kog dru&amp;scaron;tva i na zid postavili svoje transparente kojima upozoravaju na potrebu za&amp;scaron;tite &#382;ivotinja i uskra&#263;ivanja prava lovcima da progla&amp;scaron;avaju neke &#382;ivotinje &amp;scaron;teto&#269;inama koje je dozvoljeno ubijati. Zanimljivo je da Lova&#269;ko dru&amp;scaron;tvo &quot;Jelen&quot; koje je pokrenulo &quot;akciju&quot; ubijanja napu&amp;scaron;tenih &#382;ivotinja nije registrirano u &#382;upanijskom Lova&#269;kom savezu.
	
	To&#269;no je da nismo u&#269;lanjeni u Lova&#269;ki savez Vukovarsko&#45;srijemske &#382;upanije, ali imamo dozvole za lov nacionalnog saveza. Problem je kod nas &amp;scaron;to su ve&#263;ina &#269;lanova lovci postali za rata i u vrijeme &quot;krajine&quot; pa bi lova&#269;ke dozvole morali konvalidirati, a to ko&amp;scaron;ta oko 1 600 kuna i na&amp;scaron;i ljudi nemaju taj novac &#45; opravdava se predsjednik &quot;Jelena&quot; &#272;or&#273;e &amp;Scaron;imi&#263;, a tajnik Lova&#269;kog saveza Marko Babi&#263; ka&#382;e da ve&#263;ina lova&#269;kih dru&amp;scaron;tava iz sela s ve&#263;inskim srpskim stanovni&amp;scaron;tvom nije &#269;lan Saveza iz samo njima znanih razloga, ali zadnjih godina i oni pristupaju pa je danas 4&#45;5 dru&amp;scaron;tava iz takvih sela &#269;lanice Saveza.</description>
      <dc:subject>Obavijesti</dc:subject>
      <dc:date>2010-03-22T08:38:16+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci &#45; &#352;kolarcima besplatan prijevoz</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/vinkovci-skolarcima-besplatan-prijevoz/#When:10:39:12Z</guid>
      <description>Na konferenciji za novinare vinkova&#269;ki gradona&#269;elnik Mladen Karli&#263; podsjetio je da je grad do ove &amp;scaron;kolske godine financirao tro&amp;scaron;kove gradskog i izvangradskog prijevoza za sve razrede osnovne i prva dva razreda srednje &amp;scaron;kole dok je za tre&#263;i i &#269;etvrti razred to &#269;inilo Ministarstvo regionalnog razvoja, &amp;scaron;umarstva i vodnog gospodarstva.

	&amp;lsquo;Kako ministarstvo to vi&amp;scaron;e nije u mogu&#263;nosti &#269;initi, grad &#263;e, uz u&#269;enike osnovnih i prva dva razreda srednje &amp;scaron;kole, preuzeti na sebe obvezu financiranja tro&amp;scaron;kova prijevoza u&#269;enika i tre&#263;ih i &#269;etvrtih razreda&amp;rsquo;, kazao je Karli&#263; dodaju&#263;i kako &#263;e za tu namjenu bit potrebno osigurati u gradskom prora&#269;unu oko 1,5 milijuna kuna.

	Novac &#263;e se osigurati kroz rebalans ovogodi&amp;scaron;njeg prora&#269;una dok &#263;e se za 2010. godinu &amp;lsquo;ugradit&amp;rsquo; u prora&#269;un za tu godinu, kazao je dodaju&#263;i kako &#263;e gradske vlasti i sufinancirati s 500 kuna po u&#269;eniku osnovnih &amp;scaron;kola nabavku &amp;scaron;kolskih knjiga za socijalno ugro&#382;ene obitelji.

	Pravo na pomo&#263; imat &#263;e sve dvo&#269;lane obitelji koje imaju ukupan prihod manji od 2.500, tro&#269;lane 3.500, &#269;etvero&#269;lane 5.000 kuna te ostale petero i vi&amp;scaron;e&#269;lane socijalno ugro&#382;ene obitelji, naveo kazav&amp;scaron;i kako &#263;e grad za tu namjenu u prora&#269;unu izdvojiti 500.000 kuna.

	U gradu ra&#269;unaju kako bi pravo na tu subvenciju moglo koristit oko 1.000 od ukupno 3.500 vinkova&#269;kih osnovno&amp;scaron;kolaca. Prema gradona&#269;elnikovim rije&#269;ima, odluke o besplatnom prijevozu u&#269;enika te sufinanciranju &amp;scaron;kolskih ud&#382;benika trebalo bi, po&#269;etkom listopada, potvrditi Gradsko vije&#263;e.</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-18T10:39:12+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Ko&#353;arka&#353;ki klub Vinkovci poziva na upis novih &#269;lanova</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/kosarkaski-klub-vinkovci-poziva-na-upis-novih-clanova/#When:09:47:36Z</guid>
      <description>TRADICIJA IGRANJA KO&amp;Scaron;ARKE DUGA 45 GODINA

	Ko&amp;scaron;arka se organizirano u Vinkovcima igra od 8. listopada 1963. godine kada je osnovan KK Vinkovci.  Od tih dana prapo&#269;etka vinkova&#269;ke ko&amp;scaron;arke pro&amp;scaron;lo je vi&amp;scaron;e od 45 godina. U tih &#269;etrdeset pet godina klub je u nekoliko navrata mijenjao ime &amp;ndash; Vinkovci, Dinamo, Telecomp, a danas egzistira pod prvotnim imenom KK Vinkovci.

	Skromni klub iz slavonske ravnice vinuo se u prvoliga&amp;scaron;ke visine gdje je nekoliko sezona (od 1995. do 1999. godine) igrao zapa&#382;enu ulogu te se oku&amp;scaron;ao i u europskoj konkurenciji. U sezoni 1996. klub se natjecao u Kupu Kora&#263; i u&amp;scaron;ao u poluzavr&amp;scaron;nicu tog natjecanja. U tim zlatnim ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kim vremenima vinkova&#269;ka publika imala je prigode u ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kom domu &amp;laquo;Lenije&amp;raquo; gledati vrhunske europske ekipe poput &amp;scaron;panjolske ekipe Tau Ceramica.

	Kroz klub je pro&amp;scaron;la plejada igra&#269;ica i igra&#269;a, danas akademika, istaknutih privrednika i intelektualaca, a nadasve dobrih i po&amp;scaron;tenih ljudi koji su na&amp;scaron;li svoje mjesto u dru&amp;scaron;tvu. Najpoznatiji igra&#269;i koji su prve svoje ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ke korake zapo&#269;eli u Vinkovcima su jo&amp;scaron; uvijek aktivni Mario Kasun, Nino Primorac te Ivan Papac kao i biv&amp;scaron;i internacionalac a sada&amp;scaron;nji trener Sanjin Kalaica. Klub je dao i nekoliko istaknutih ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kih trenera te &amp;scaron;portskih djelatnika.
	
	KK Vinkovci danas, to je stabilan hrvatski ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ki A&#45;2 liga&amp;scaron; sa prepoznatljivom fizionomijom i mjestom u hrvatskoj ko&amp;scaron;arci. Klub ima formiranu &amp;scaron;kolu ko&amp;scaron;arke u kojoj djevoj&#269;ice i dje&#269;aci u&#269;e prve ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ke korake. Mla&#273;i kadeti i kadeti igraju zapa&#382;enu ulogu u slavonskim ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kim ligama, a juniori i u hrvatskim ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kim okvirima.
	
	Seniori se natje&#269;u u A&#45;2 ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;koj ligi Hrvatske sa realnim ambicijama u borbi za gornji dom natjecanja u sezoni 2009./2010. od sezone 2008/2009. u B&#45;1 konkurenciji natje&#269;u se i ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ice jer je, nakon nekoliko godina pauze, ponovo revitalizirana &#382;enska ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ka ekipa. Klub ima ambiciozni management kojemu je osnovni cilj pro&amp;scaron;irivanje ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;ke baze, popularizacija ko&amp;scaron;arke kod mlade&#382;i te, kroz organizirano bavljenje ko&amp;scaron;arkom, otrgnuti mlade pogubnim utjecajima ulice i kafi&#263;a i po&amp;scaron;asti droge.
	
	Tijekom proteklih vi&amp;scaron;e od 45 vinkova&#269;kih godina ko&amp;scaron;arka nije bila samo disciplina, natjecanjr i postizanje rezultata u borbi za &amp;scaron;to bolji plasman na ljestvici. Ko&amp;scaron;arka je na&#269;in &#382;ivota, odgoja, obrazovanja i odrastanja, usmjeravanje volje na ostvarivanje &amp;scaron;portskih ciljeva i put u zdravo dru&amp;scaron;tvo.

	Ko&amp;scaron;arka u Vinkovcima pro&amp;scaron;la je svoj put dug vi&amp;scaron;e od 45 godina. Od zemljanih terena stigla je do modernog zdanja Ko&amp;scaron;arka&amp;scaron;kog doma &amp;ldquo;Lenije&amp;rdquo;. Kroz dugih 45 godina egzistencije u vinkova&#269;kom, slavonskom i hrvatskom &amp;scaron;portu dokazala je svoju vitalnost, vrijednost i va&#382;nost.</description>
      <dc:subject>Sport</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-18T09:47:36+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Vinkovci, prvi dan &#353;kole</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/vinkovci-prvi-dan-skole/#When:06:49:46Z</guid>
      <description>Neoptere&#263;eni tim podatkom, prva&amp;scaron;i&#263;i su danas, jo&amp;scaron; uvijek sneni i &#269;vrsto dr&#382;e&#263;i roditelje za ruku, pristizali u &amp;scaron;kolu. U&#269;iteljice su ih do&#269;ekale i uputile u u&#269;ionicu, koja &#263;e od sada biti njihov drugi dom....&amp;nbsp;

	A kako bi &amp;scaron;to lak&amp;scaron;e pro&amp;scaron;li razdoblje prilagodbe i upoznali se s opasnostima u prometu, na svim frekventnijim pje&amp;scaron;a&#269;kim prijelazima policija je osigurala posebnu prometnu &amp;scaron;kolsku patrolu, te jo&amp;scaron; jednom upozoravaju voza&#269;e na oprez kada se voze u blizini &amp;scaron;kola. Za sada, ostaje jedino problem ud&#382;benika, jer nekolicina njih jo&amp;scaron; uvijek nema iz cega uciti.

	
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Obrazovanje</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-08T06:49:46+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Po&#269;eo tradicionalni Otvoreni &#353;aranski KUP povodom vinkova&#269;kih jeseni</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/poceo-tradicionalni-otvoreni-saranski-kup-povodom-vinkovackih-jeseni/#When:15:58:04Z</guid>
      <description>Na natjecanje se prijavilo 12 ekipa iz Hrvatske i inozemstva, a jutros je svih 12 ekipa nakon izvla&#269;enja startalo u 10 sati sa ribolovom, kako ka&#382;e Vrhovni sudac &amp;Scaron;imunovi&#263;.

	Organizator je Orban d.o.o. &amp;ndash; Carp shop orban Vinkovci i doznajemo da su sretni odazivom natjecatelja i posjetitelja kojih je svake godine sve vi&amp;scaron;e. Natjecanje &#263;e trajati do nedjelje 20.09.2009. kada &#263;e u 12 sati biti zbrajanje rezultata i dodjela nagrada. Svim natjecateljima &#382;elimo &amp;bdquo;BISTRO&amp;ldquo; i da ovo obla&#269;no vrijeme ne donese i ki&amp;scaron;u.</description>
      <dc:subject>Zabava</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-07T15:58:04+00:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Pauk u Vinkovcima</title>
      <link>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/</link>
      <guid>http://rovinjonline.net/rovinj/hrvatska/pauk-u-vinkovcima/#When:07:31:33Z</guid>
      <description>Da bi paukom &amp;ldquo;pokupljeni&amp;rdquo; automobil voza&#269; dobio nazad, morat &#263;e najprije izdvojiti 300 kn. Ako do&#273;u prije nego automobil bude odvezen, platiti &#263;e 150 kn. Tome se dodaje i kazna prometne policije koja ovisi o vrsti prekr&amp;scaron;aja u parkiranju, a mo&#382;e iznositi do 500 kn, za primjerice nepropisno parkiranje na mjestu za invalide.

	
	&amp;nbsp;</description>
      <dc:subject>Promet</dc:subject>
      <dc:date>2009-09-01T07:31:33+00:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>
